Siva plijesan kupine
Botrytis cinerea
U kišnim godinama siva plijesan može izazvati velike gubitke u urodu jer se bolest javlja tik pred berbu kada je već kasno za bilo kakvu zaštitu.
Bolest napada
Plodove.
Uzročnik bolesti
Gljiva Botrytis cinerea.
Simptomi bolesti
Simptomi se počinju javljati u vrijeme dozrijevanja plodova, iako je infekcija nastupila ranije, pred cvatnju i tijekom cvatnje. Zaraženi plodovi postaju mekani, vodenasti i truli. Za vlažna vremena plodovi su djelomično ili potpuno prekriveni sivom paučinastom prevlakom.
Biologija bolesti detaljno opisana u poglavlju bolesti jagode.
Zaštita od sive plijesni kupine
Postoje razlike u osjetljivosti sorata. Zaštita se provodi neposredno pred cvatnju, a drugo prskanje odmah nakon završene cvatnje. Djelotvorni su fungicidi registrirani za zaštitu jagode od sive plijesni.
Izdvojeni sadržaj
Kestenjasta pjegavost izdanka kupine
Didymella applanata Gljiva paratizira na Rubus vrstama. Kod nas najveće štete nastaju na malini i kupini. Znatnije štete primijećene su kod nas nakon podizanja većih nasada.
Purpurna pjegavost izboja kupine
Septocyta ruborum Prisutnost ove bolesti zabilježena je i na našim područjima. Znatne štete nanosi u starim nasadima.
Žuta hrđa izboja i lista kupine
Kuehneola uredinis Ova hrđa u nas je postala problem nakon uvođenja u proizvodnju kupina bez trna. Prisutna je u svim područjima u kojima se uzgajaju kupine bez trnja. Rani napadi mogu uzrokovati prijevremeni gubitak listova što ima za posljedicu nedovoljno sazrijevanje izboja i njihovo izmrzavanje tijekom zime.
Ljubičasta i narančasta rđa kupine
Ljubičasta rđa (Phragmidium violaceum) i narančasta rđa (Phragmidium bulbosum) Obje vrste parazitiraju na kultiviranim kupinama, ali kod nas dolaze i na samoniklim kupinama. Proširene su u svim umjerenim zonama uzgoja kupine. Ljubičasta hrđa češća je i njezina pojava znala je u pojedinim godinama iznenaditi proizvođače jer se kupine kod nas nisu štitile do pojave žute stabljikine hrđe (Kuehneola uredinis).
Antraknoza kupine
Elsinoë veneta Bolest u suhom podneblju obično ne izaziva veće štete, ali u humidnim područjima na osjetljivim sortama gospodarski je važna bolest. Bolest je poznata u Hrvatskoj, a veće zaraze zapažene su nakon podizanja plantažnih nasada u Međimurju i Gorskom kotaru.