Grozdov savijač (lat. Sparganothis pilleriana) manje je važan štetnik od moljaca, ali u pojedinim godinama može nanijeti velike štete na nekim lokalitetima.
Štetnik napada
pupove, peteljke listova, izboje, cvjetove i zelene bobice
Opis štetnika
Odrasli leptir je žućkastosmeđe boje. Ima smeđu glavu s 2 duga usna pipala koja formiraju rilo. Prednja krila su trapezoidna, žute boje poput slame s 3 crvenkastosmeđe poprečne pruge. Stražnja krila su ravnomjerno sivkasta i sitno resasta. Raspon krila mu je 20 do 25 mm.
Jaja su najprije prljavo zelena, a kasnije posmeđe.
Gusjenica je prljavo zelene boje sa sjajnom crnom glavom. Tijelo može biti sivkaste, zelenkaste ili crvenkaste boje s finim dlačicama. Naraste do 3 cm.
Biologija i životni ciklus štetnika
Prezimi gusjenica na trsovima. U vrijeme bubrenja pupova odlazi se hraniti pa izgriza i pupove, peteljke listova i izboje. Gusjenica se kukulji od sredine lipnja u zapredenom lišću loze. Leptiri počinju letjeti u lipnju i početkom srpnja. Ženka leptira odlaže jaja na lišće u skupinu u kojoj su jaja složena poput crijepa na krovu. Jedna ženka prosječno odloži 200 do 250 jaja. Embrionski razvoj traje oko 15 dana. Gusjenice izlaze iz legla koje ostaje prazno i lako se zamjećuje zbog bjelkaste boje. Povlače se na skrovita mjesta na trsu gdje će prezimiti.
Štete koje izaziva štetnik
U proljeće u vrijeme bubrenja pupova gusjenice izgrizaju pupove, a kasnije i peteljke listova te izboje. Listovi i izboji se lome, ali ostanu visjeti na čokotu što predstavlja tipičan izgled štete koju radi grozdov savijač. Katkada se štete pripisuju mehaničkim oštećenjima loze. Gusjenice mogu oštetiti i cvjetove i zelene bobice.
Zaštita od grozdovog savijača
Suzbijanje se provodi zimskim prskanjem čokota uljanim organofosfornim insekticidima. Čim se uoči napad na pupove ili još mlado lišće, suzbija se istim insekticidima kao i grozdovi moljci.
