Granotoč

Imago granotoča

Imago granotoča

Zeuzera pyrina L.

 

Ovaj štetnik napada gotovo sve vrste voćaka. Jedan je od najvažnijih štetnika nasada jabuke i kruške u mediteranskom području.

 

Štetnik napada

Tanje i deblje grane, ponekad i stablo.

 

Opis štetnika

Odrasle ženke leptira imaju raspon krila  5 do 6 cm, a mužjaci 3,5 do 4 cm. Krila su bijela i točkasta i kod ženki i kod mužjaka. Prsa su također bijele boje, dlakava i sa 6 tamnoplavih točki. Zadak je relativno dug.

Jaja su veličine 1 mm, jajolikog oblika, svijetložute boje.

Gusjenice su žute s mnogo crnih točkica na svakom segment. Glava im je crna.  Narastu od 5 do 6 cm.

 

Biologija i životni ciklus štetnika

Odrasli leptiri se ne hrane i kratkog su životnog vijeka, 8 do 10 dana. Ženke se pare čim se pojave. Svaka odlaže oko 1000 jaja u pukotine kore ili pupove, a ponekad i u tlo. Embrionski razvoj jaja traje 7 do 23 dana. Iz njih se razvijaju gusjenice. Najprije gusjenice ostaju u svilenkastom kokonu iz kojeg  izlaze ili u zoru ili u sumrak. Ubušuju se u grančice na njihovim vršnim dijelovima i dalje buše hodnike prema dolje. Povremeno izlaze iz bušotine te se ubušuju u nove nešto deblje grančice. Iduće godine gusjenice se spuštaju sve niže i dolaze do debelih grana pa čak i do stabla. Treće se godine od travnja do lipnja gusjenice kukulje na samom izlasku iz hodnika tako da nakon izlaska leptira iz rupe van vire prazne kukuljice.

 

Štete koje izaziva štetnik

Ozbiljnost napada ovog štetnika varira sa starošću nasada. U slučaju mladih stabala dovoljna je jedna gusjenica da strada cijelo stablo. Trogodišnja stabla mogu izgubiti dio strukture pa tako napadnuta postaju ekstremno osjetljiva na vjetar. Stara stabla su teško oštećena posebno u suhim godinama i u uvjetima suhog tla. Zdrava stabla bolje podnose napad ovog štetnika.

Stabla onemoćala napadom granotoča često napadaju ostali štetnici kao što su jabučni staklokrilac (Synanthedon myopaeformis Borch.) i vrbotoč (Cossus cossus L.).

Napadnute grančice se suše na dijelovima iznad bušotina.  Izlazni otvor gusjenice često prelazi promjer od 1 cm. Kroz njega izlazi pilovina. Smatra se da gusjenice izlučuju i neke za drveće otrovne tvari.


Zaštita od granotoča

Granotoč se može preventivno suzbiti u vrijeme kad gusjenice izlaze iz jaja i u tijeku prvog ljeta kada gusjenice povremeno izlaze iz svojih bušotina. Preporučuju se sredstva s izvjesnim dubinskim djelovanjem kako bi se uništile i one gusjenice koje su se već ubušile u grančice ali se još uvijek nalaze plitko ispod kore. To su sredstva na bazi fosalona, diazinona, fentiona, triklorfona te piretroidi. Zbog dugog razdoblja ovipozicije krošnju je potrebno više puta tretirati.

Kurativno suzbijanje sastoji se od uništavanja gusjenica u grani ili deblu. U rupu od štetnika uštrca se sredstvo na osnovi diklorvosa ili neki drugi insekticid jače volatilnosti i rupa se odmah zatvori voćarskim voskom.

Zaražene grane potrebno je stalno rezati i spaljivati, s time da se odreže i dio sa štetnikom. Stara zaražena stable treba izvaditi iz tla i spaliti jer je ono izvor zaraze za mlada stabla.

Treba imati na umu da se granotoč može prenijeti zaraženim sadnicama.

Izdvojeni sadržaj