Izbor položaja

Izbor položaja

Podizanje i održavanje nasada višnje

Višnja je u pogledu položaja i tla vrlo skromna voćka tako da se uspješno može uzgajati na svim položajima. Ipak, više joj odgovaraju otvoreni nego zatvoreni položaji.

Izbor položaja za podizanje nasada višnje

Najbolje uspijeva na obroncima i blagim padinama okrenutim jugu, jugoistoku i istoku. Može se uspješno uzgajati na gotovo svim, osim na previše vlažnim i teškim tlima. Najproduktivnija je ako se zasadi na lakoj pjeskovitoj ilovači, karbonatnom černozemu umjerene vlažnosti i dovoljne plodnosti.

U pogledu klimatskih uvjeta višnja podnosi velike nadmorske visine, a isto tako uspješno podnosi i niske zimske temperature, sve do -35 °C. Cvijet višnje dosta je otporan na kasne proljetne mrazove za razliku od drugih voćnih vrsta. Može se uzgajati u izrazito sušnim područjima s minimalnim oborinama od 650 mm godišnje.

Priprema tla za sadnju višnje

Višnja je dugogodišnja voćna vrsta koja se uzgaja na jednom mjestu duže od 20 godina. Iz tog razloga potrebna joj je temeljita priprema tla.

Najprije treba sistematizirati tj. urediti tlo. Prije samog dubokog oranja potrebno je iskrčiti ostatke raznog zaostalog šiblja i drveća te zaravnati male ili veće depresije na parceli.

Na osnovi kemijske analize tla, prije dubokog oranja i podrivanja, potrebno je obaviti preporučenu eventualnu meliorativnu gnojidbu. Ona obuhvaća dodavanje fosfora i kalija dijelom prije dubokog oranja, a dijelom pod tanjuraču. Fosfor i kalij dobro se vežu u tlu i teško se ispiru. Ako je tlo kiselo i ima povišenu količinu mobilnog aluminija i mangana, tlo je potrebno neutralizirati primjenom kalcija. Ta mjera je poznata i naziva se kalcizacija odn. vapnjenje.

Kako se korijen višnje prostire do 60 cm dubine, duboko oranje je potrebno obaviti najmanje do te dubine. Duboko oranje je najbolje obaviti kad je tlo potpuno suho, a to je uglavnom u srpnju i kolovozu. Prije jesenske sadnje potrebno je „uhvatiti“ lijepo vrijeme kad je tlo posušeno i tada se branama poravna i usitni. To je vrlo važno jer je za uspješnu sadnju potrebna sipka zemlja.

Izbor sadnog materijala višnje

Za sadnju višnje u obzir dolaze samo prvorazredne jednogodišnje sadnice višnje sa snažno razvijenim nadzemnim dijelom s prijevremenim izbojima te dobro razvijenim korijenovim sustavom.

Preporučuje se bezvirusni sadni materijal koji je pravovremeno osiguran kod poznatog i provjerenog rasadničara.

Vrijeme i tehnika sadnje višnje

Preporučuje se jesenska sadnja jer proljetna, a posebno kasna proljetna, sadnja može biti vrlo loša glede primitka i razvitka primljenih sadnica jer višnja rano tjera, njezini pupovi se rano probude dok se korijen istodobno u tlu sporo regenerira, stoga u toj dobi nema dobre ravnoteže u opskrbi vodom i hranivima iz tla.

Nakon što je tlo pripremljeno za sadnju, potrebno je na pripremljenoj površini iskolčiti redove i sadna mjesta razmaka 5 × 4 m. Svako sadno mjesto obilježi se kolcem. Zatim se iz rasadnika na parcelu dopremi kvalitetan, bezvirusni sadni materijal. Ako se sadnja ne vrši istog dana sadnice je potrebno dobro utrapiti te osigurati od miševa i voluharica.

Kod sadnje treba voditi računa o oplodnji jer sorte višanja mogu biti autosterilne i autofertilne. Za sadnju autosterilnih sorata potrebno je osigurati sorte oprašivače tj. one sorte koje ih mogu oploditi.

Prije same sadnje, sadnice se pregledaju. One oštećene se odvoje. Korijen se osvježi rezom. Tako pripremljene, sadnice se moče nekoliko sati prije sadnje u smjesi vode, ilovače i kravlje balege.

Na označenom mjestu uz kolac, iskopa se jama toliko velika da se u nju lako može smjestiti korijenje s time da korijenov vrat bude u razini površine tla. Kao i kod ostalih voćnih vrsta, tako se ni višnja ne smije saditi preduboko kako kulturna sorta ne bi pustila svoje korijenje. Za sadnju su uvijek potrebne dvije osobe. Jedna osoba drži sadnicu, a druga puni jamu sa zemljom. Nakon sadnje po rubnom dijelu sadnice dodaje se 30 kg po sadnici zrelog stajskog gnoja. Taj se gnoj nagazi čizmama i prekrije zemljom. Na kraju se voćka obilno zalije vodom.

Održavanje nasada višnje

Pošto se višnja može uzgajati u dva različita uzgojna područja (kontinentalna Hrvatska i Dalmacija), održavanje nasada u ta dva dijela se bitno razlikuju.

Prema ekološkim uvjetima tih područja mogu se predvidjeti dva sustava održavanja tla.

U Dalmaciji te istočnoj Slavoniji i Baranji preporučuje se sustav stalne obrade tla. U prvoj, drugoj i trećoj godini prostor između voćaka se ručno okopava 4 puta tijekom vegetacije, dok se u narednim godinama upotrebljavaju herbicidi. Međuprostor se održava obradom nekim od ratila koja omogućuju čuvanje vlage u tlu. Od ratila najčešće se upotrebljava čizel, rotacijska motika i freza.  Ako u nasadu postoji sustav navodnjavanja, međuprostor se može i zatraviti. U tom slučaju se travni pokrivač održava malčiranjem 6 do 8 puta godišnje.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima dovoljno oborina u vegetacijskom periodu pa je moguće međuredove voćnjaka zatraviti i oblikovati njegovanu tratinu.

Ako su priprema tla i meliorativna gnojidba dobro obavljene tada će se daljnja gnojidba voćnjaka obavljati na osnovi nepovratno iznesenih hraniva iz tla koja su utrošena u izgradnji vegetativnih organa i plodova.

Kako višnja traži velike količine dušika, čak i do 250 kg/ha, a ne može se gnojiti na zalihu, tada će se prihrana dušikom obaviti u 2 do 3 obroka tijekom godine npr. 1/3 u jesen, 1/3 rano u proljeće i 1/3 nakon cvatnje. Dušik se dodaje u obliku KAN-a po 1 kg za svaku sadnicu. Gnojivo se dodaje u krug oko sadnice u polumjeru 30 cm od debla.

Navodnjavanje višnje

Kao i kod svih drugih voćnih vrsta pa tako i navodnjavanje višnje je obavezna agrotehnička mjera. U intenzivnim nasadima višnja će dati najbolji prirod samo ako se navodnjava.

Najčešće se koristi sustav navodnjavanja „kap po kap“ ili sustav minirasprskivača.

Izdvojeni sadržaj