Marelica

Marelica

Marelica

Kao što joj botaničko ime daje krivo naslutiti, marelica (lat. Prunus armeniaca L.) nije porijeklom iz Armenije. Marelica je drevna voćna vrsta koja se u Kini uzgajala još prije pet tisuća godina.

Pretpostavlja se da je iz Kine prenijeta u Armeniju. Tamo je plodove marelice našao Aleksandar Veliki koji ih je donio najprije u Grčku pod nazivom armenske jabuke. U razdobljima nakon Krista marelica je iz Grčke došla do Rima odakle se proširila u ostale dijelove Europe. U proizvodnju u Sjedinjenim Američkim Državama ušla je tek u 18. stoljeću.

U predjelima umjerene klime rijetke su voćne vrste koje su toliko korisne kao marelica. Po izgledu, okusu i sadržaju korisnih hranjivih tvari njeni plodovi spadaju u prvoklasno stolno voće, a nenadmašni su i za razne načine prerade i konzerviranja (sušene, kompot, sok, pekmez, džem, slatko i dr.).

Bez obzira na niz biološko-privrednih karakteristika koje marelicu čine značajnom voćnom vrstom njena vrijednost je značajno umanjena zbog povećane osjetljivosti ove voćne vrste na razne bolesti od kojih je najznačajnija apopleksija. 

Najveći proizvođači marelice danas su Turska, Iran i Italija.

Ekološki uvjeti za uzgoj marelice

Marelica, za razliku od ostalih Prunus vrsta, ima veće zahtjeve spram ekoloških uvjeta. Bez obzira što se marelica može praktički uzgajati od 50° sjeverne do 40° južne geografske širine najbolje rezultate u uzgoju daje na ograničenom području.

Izbor položaja za podizanje nasada marelice

Obzirom da je marelica osjetljiva vrsta na naglu promjenu temperature, kasne proljetne mrazove zbog rane cvatnje i jako vlažna te teška tla, izboru položaja za podizanje nasada marelice treba se posvetiti puna pažnja.

Priprema tla za sadnju marelice

Nakon što se izabrao teren, iskrčio, očistio i poravnao, slijedi analiza tla.

Izbor sadnog materijala marelice

Pošto nasad uvelike ovisi o kvaliteti sadnog materijala, preporučuje se saditi jednogodišnje sadnice visoke kvalitete koje su bezvirusne, s dobro razvijenim korijenovim sustavom i zrelim nadzemnim dijelom.

Izbor podloga za marelicu

Zadovoljavajuće podloge za marelicu još uvijek nema što dovodi do teškoća u uzgoju i širenju ove atraktivne voćne vrste. Kao podloge u Hrvatskoj više se koriste generativne od vegetativnih podloga. 

Izbor sorata marelice

Kod biranja sorte, možda bi najbolje bilo da je marelica cijepljena na sjemenjak jer će tada biti najmanje osjetljiva na apopleksiju. Osim toga, treba izabrati što manje bujnu sortu kako bi se plodovi mogli brati bez upotrebe ljestava. 

Izbor uzgojnog oblika za marelicu

Kako marelica traži puno svjetla odabir uzgojnog oblika uvjetovan je klimatskim prilikama, a ponajviše osvjetljenjem. U kontinentalnom području kao uzgojni oblici najčešće se koriste vaza i vretenasti grm.

Vrijeme i tehnika sadnje marelice

Najbolje vrijeme za sadnju marelice jest vrijeme mirovanja u jesen, iako se može saditi i na proljeće. Svi oštećeni dijelovi korijena trebaju se prije sadnje odstraniti dok se sitno korijenje ne prikraćuje.

Održavanje nasada marelice

Nasad marelice se održava kao i kod svih ostali voćni vrsta. Unutar reda potrebno je ukloniti korove primjenom herbicida. Između redova najpovoljnije je zatravljivanje površine koje je potrebno tijekom vegetacije kositi i malčirati.

Gnojidba marelice

Za planiranje gnojidbe važna je analiza tla međutim, vrlo su važni i neki drugi faktori kao što je izračun gnojidbe na osnovu analize tla, vođenje evidencije utroška pojedinih gnojiva, zalihe gnojiva itd.

Navodnjavanje marelice

Kao i kod svih drugih voćnih vrsta pa tako i navodnjavanje marelice je obavezna agrotehnička mjera.

Rezidba marelice

Rezidba se mora redovito obavljati ukoliko se želi dobiti više plodova dobre kvalitete. Također je dobro potaknuti vegetativni rast kako bi voćka stvorila što više duljih mješovitih rodnih šiba koje imaju dulje razdoblje cvatnje pa lakše izbjegavaju proljetne mrazove.

Berba marelice

Marelica se u Hrvatskoj bere od lipnja do kraja srpnja.

Hranjiva vrijednost marelice

Marelica je jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A, C, B kompleksa, kalija i beta karotena. Marelica je dobar je izvor biljnih vlakana, celuloze i pektina koji povoljno utječu na probavu, a preporučuje se anemičnim osobom zbog visokog sadržaja željeza.

Uporabna vrijednost marelice

Osim za potrebe prehrane stanovništva, marelica se koristi kao dekorativna vrsta, a njeno drvo je visoke mehaničke i dekorativne kvalitete.

Najnovije objave