Vremenske nepogode koje najviše pogađaju vinovu lozu jesu mraz i tuča. Od tih nepogoda, koje mogu pričiniti znatne štete, zaštićujemo nasade vinove loze na razne načine.
Prva i najvažnija mjera zaštite od mraza je odabir povoljnog položaja za vinograd.
Nastojanje je da se uvijek odabere položaj s bezmraznim razdobljem. Bezmrazno razdoblje je vegetacijsko razdoblje, tj. broj dana između prosječnog datuma posljednjeg mraza u proljeće i prvog mraza u jesen. Ono može poslužiti samo kao orijentacija o pogodnosti nekog položaja za uzgoj vinove loze jer su varijacije u datumima pojavljivanja mraza velike. Nažalost, za veliku većinu vinogradarskih položaja ne postoje točne izmjere i podaci o trajanju bezmraznog razdoblja. Postoje uglavnom samo iskustvena znanja ljudi koja svakako treba uvažiti.
Druga mjera je izbor kultivara.
Treba odabrati onaj kultivar kojemu se razdoblje vegetacije u kojem je osjetljiv na mraz može sa sigurnošću uklopiti u bezmrazno razdoblje položaja na kojem se nasad nalazi. Izbor kultivara u tom smislu već je određen pravilnikom o vinu i regionalizacijom.
Direktne mjere borbe protiv mraza
Osim pasivne borbe protiv mraza odabirom položaja i kultivara, postoje i razni načini aktivne borbe. Njih je moguće primijeniti samo ako se dobro odabrao i položaj i kultivari, jer nijedna mjera direktne borbe protiv mraza ne može uspjeti ako je mraz prejak ili dugotrajan.
Tri su praktična zahvata kojima se može djelovati pri kontroli temperature:
Određenu antimraznu zaštitu pruža i mreža za zaštitu od tuče. Mraz se skuplja na mreži koja na taj način štiti nasad.
Na otpornost trsova prema mrazu može se djelovati i rezidbom. Drži se da je trs rezan kasnije otporniji od trsa rezanog ranije. Također se može opasnost od mraza umanjiti odgađanjem kretanja vegetacije. To se postiže prskanjem vinograda nekoliko dana prije pupanja 25%-tnom otopinom zelene galice uz dodatak 7%-tnog parafinskog ulja. Kretanje vegetacije na taj se način može usporiti 10 do 20 dana.