Zob

Proizvode se uglavnom jare forme zobi no postoje i ozime sorte.

1. Lat. Avena sativa orientalis (pljevičasto zrno)
2. Lat. Avena sativa nudae (golo zrno)
3. Lat. Avena byzantina

Do danas, podrijetlo je o zobi još  neodređeno, a nije ni ustanovljeno njeno podrijetlo. Kao kultivirana biljka spominje u Grčkoj još u 4. stoljeću pr. Kr. U Maloj Aziji bila je rasprostranjena još u 2. stoljeću pr. Kr., a u zapadnoj i sjevernoj Europi pronađena je u sojenicama iz brončanog doba. U srednjem vijeku zob je bila glavna prehrambena namirnica sjevernih naroda. Zob je danas, nepravedno, poznatija kao žitarica za prehranu stoke, a posebno konja, nego što je zastupljena u ljudskoj prehrani. Zob se, kao i druge žitarice, uzgaja i upotrebljava u ljudskoj prehrani preko 2 000 godina. Koristi se izvorno u obliku sjemenki ili u obliku raznih proizvoda poput kaše, pahuljica i brašna. Zrno zobi najbolji je izvor kalcija među žitaricama, te bitno pridonosi zdravlju zubi i kostiju. Bogata je vlaknima koja utječu na smanjenje kolesterola u krvi te poboljšanje probave. Neobično je važna u dijetalnoj ishrani, jer u sebi sadrži sve važnije vitamine i minerale.

Proizvodnja zobi za ishranu stoke i ljudsku prehranu obuhvaća niz agroteničkih postupaka od analize tala pa do žetve i uskladištenja. Prije svega ovisi o: analiza tla i klimatskih uvjeta, plodosmjeni, predusjevima, obradi tla, optimalnim rokovima za sejtvu, sortimentu (introducirane jare sorte zobi, domaće sorte jare zobi, domaći kultivari ozimo-jare zobi), gnojidbi, zaštiti i žetvi.  U Hrvatskoj se zob sije na približno 22 000 ha, a ostvaruje prosječan prinos zrna od 2,5 t/ha.

Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.