Sjetva suncokreta
Sjetva suncokreta
Optimalni rok za sjetvu: 10. travnja - 20. travnja. Sjetva može početi kada se temperature tla ustabile na 8 °C. Za sjetvu treba birati sjeme čija klijavost ne smije biti manja od 95%, a čistoća 98%. Apsolutna masa tog sjemena kreće se od 80 do 100 g. Sije se onda kada zemljište na dubini od 5 cm postigne temperaturu od 8° do 10°C (to je treća dekada ožujka i prva dekada travnja). Na zemljištima sa visokom podzemnom vodom sjetvu treba završiti do kraja travnja.
Dubina sjetve treba se kretati na rastresitijim zemljištima od 5 do 7 cm, a na težim i hladnijim od 4 do 5cm. Količina sjemena, ako je ono visoke upotrebne vrijednosti i ako se sije preciznim sijačicama, kreće se od 5 do 6 kg/ha. Tako se osigurava 66 000 biljaka/ha. Ako se ne raspolaže dobrim sjemenom (ili sigurnom zaštitom od štetnika), sa 8 do 9 kg/ha sjemena. Kod nas se najčešće sije tako da broj biljaka po hektaru iznosi oko 40 000 biljaka. U intenzivnoj proizvodnji, na gustoću usjeva suncokreta treba gledati kao na jednu od osnovnih mjera, preko koje se realiziraju sve ostale mjere. Najveći dio površina treba sijati u redove na rastojanju 70 x 35 cm. U vlažnijim područjima, rastojanje izmedu redova treba da biti 80 x 30 cm. Takvim rastojanjem smanjuje se intenzitet bolesti.
Primjer izračunavanja razmaka u redu pri sjetvi:
sklop 5,5 biljaka/m2 = 55.000/ha
klijavost = 93 %
čistoća = 98 %
% povećanja sjetvene norme 100 - (klijavost x čistoća/100) =9%međuredni razmak u redu 70 cm (0,7 m)
10.000 10.000
razmak u redu = ------------------------ = --------------- = 0,24 m (24 cm)
(55.000 + 9%) x 0,7 41965
Sortiment
Sorta | Sklop biljaka | Vegetacijska grupa |
Favorit | 50-55.000 | Srednje rani,110 - 130 dana |
Fakir | 45-55.000 | Srednje rani,110 - 130 dana |
Orion | 50-55.000 | Srednje rani,110 - 130 dana |
Olio | 45-55.000 | Srednje rani,110 - 130 dana |
Lucil | 50-60.000 | Srednje rani,110 - 130 dana |
PR64A42 | 50-60.000 | Srednje rani,110 - 130 dana |
Fantasol | 60-70.000 | Srednje rani,110 - 130 dana |
Util | 50-60.000 | Kasni,130 - 150 dana |
Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.
Pratite nas također i na Facebook-u.
Izdvojeni sadržaj
17.09.2014.
Plodored za suncokret
Suncokret ne podnosi monoprodukciju, ali je zato dobar predusjev i za pšenicu i za kukuruz. Ne treba ga uzgajati neposredno poslije razoravanja travnjaka i poslije višegodišnjih mahunarki. U sušim područjima, lucerna može biti nepodesan predusjev za suncokret jer isušuje zemljište, a naročito dublje slojeve iz kojih se suncokret snabdjeva vodom u kritičnim periodima.
17.09.2014.
Morfologija suncokreta
Zbog dubokog korijena i posebne sposobnosti da upije vodu i razgradi mnoge štetne i otrovne tvari iz tla, suncokret se često koristi za isušivanje močvarnog tla i čišćenje zagađenog tla, pa čak i onog koje sadrži olovo ili radioaktivne tvari. Tako je poznato da su u Ukrajini, nakon černobilske katastrofe, zasađena polja suncokreta jer se pokazalo da može izvući oko 90% radioaktivnih tvari iz tla.
17.09.2014.
Agroekološki uvjeti uzgoja suncokreta
Iako na vremenske prilike ne možemo utjecati, nužno je poznavati zahtjeve suncokreta prema ekološkim uvjetima, te određenim agrotehničkim mjerama (obradom, gnojidbom, izborom hibrida i rokovima sjetve) nastojati ublažiti eventualne negativne utjecaje vremenskih prilika, odnosno suše na visinu prinosa.
17.09.2014.
Zaštita suncokreta od bolesti
Suncokret je izuzetno sklon napadu biljnih bolesti, naročito u vlažnijim godinama i područjima s većim intenzitetom godišnjih oborina. Tome još pogoduje i nježna građa glave i stabljike. Najznačajnija bolest protiv koje bi obvezatno trebalo provoditi zaštitu jest (lat. Phomopsis), jer se od jačeg napada prinosi mogu i više nego prepoloviti. Zatim se još mogu pojaviti (lat. Sclerotinia i lat. Botritis). Najčešće i gospodarski najopasnije bolesti suncokreta.
17.09.2014.
Zaštita suncokreta od štetnika
Suncokret nema ekonomski značajnog štetnika, odnosno u tehnologiji proizvodnje ove kulture nema obvezatne tehnološke mjere suzbijanja štetnika. Suzbijanje se provodi prema potrebi i eventualno se provodi zaštita od zemljišnih štetnika (žičnjaka i sl.) zemljišnim insekticidima uz inkorporaciju prije sjetve ili zajedno sa sjetvom, te suzbijanje lisnih uši i stjenica. No znatne štete mogu izazvati ptice koje u jatima mogu opustošiti usjeve, a napadi ptica obično su pred žetvu.