Sirak

Sirak metlaš

Sirak metlaš

Sirak (lat. Sorghum vulgare) je prosolika žitarica te biljka kratkog dana. Uzgaja se za stočnu i ljudsku hranu (Afrika, Indija, Kina), zelenu masu (sijeno, silaža), postrni usjev; za dobivanje škroba, glukoze, sirupa, ulja, alkohola, metlice za metle.

Sirak je kultura koja u svijetu zauzima oko 44 milijuna hektara diljem 98 zemalja . Koristi ga više od 500 milijuna ljudi za prehranu ili kao stočnu hranu. Najveći svjetski proizvođači su Nigerija, Čile, SAD, Meksiko, Indija i Argentina. Pogodan je za uzgoj u regijama sa manje oborina, tlima lošije kvalitete, problemima bolesti i štetnika,  te se kao takav nameće kao logičan izbor za manja seoska gospodarstva sa lošijim agrotehničkim mjerama. Sirak se u Hrvatskoj koristi kao kvalitetna stočna hrana te energent za bio-plinska postrojenja. Karakterizira ga visok prinos zelene mase koji se može kretati i preko 100 t/ha. Dobre rezultate daje i kao drugi usjev u sjetvi npr. poslije žetve  ječma; pšenice; uljane repice, prvog ili drugog otkosa ljulja ili kao glavni usjev.


Preporuke za uzgoj

Zahtjevi prema gnojidbi su dosta skromni tako da 1/3 gnojiva koje je potrebno za kukuruz dovoljno je za uzgoj sirka.
Sjetva se obavlja  žitnim ili kukuruznim sijačicama ( potrebne ploče za šećernu repu radi male krupnoće sjemena oko 5mm) na razmak između redova od 30 – 50 – 70 cm. Unutra reda razmak bi se trebao kretati oko 4 – 6 cm na dubinu 3 – 5 cm.
Vrijeme sjetve je od početka svibnja do kraja svibnja ( glavni usjev) ili početak lipnja do kraja lipnja (drugi usjev), jer sirku odgovara toplo tlo radi bržeg nicanja. Norma sjetve iznosi oko 250.000 (Zerberus) do 300.000 (Inka) biljaka na hektar.
Zaštita od korova se uglavom obavlja poslije sjetve prije nicanja herbicidima koji ne djeluju na sirak.
Žetva se obavlja silo kombajnima sa adapterom za kukuruz, ako je sijano na razmak od 70 cm ili adapterom za trave ako je razmak 30 do 50 cm te kada je vlaga u zrno oko 32 do 35 %  odnosno u fazi mlječno-voštane zriobe.

U poljoprivrednoj proizvodnji se koriste dvije vrste sirka:

  1.  (lat. Andropogon sorghim)
  2.  (lat.  Andropogon sudanese)

Prema načinu korištenja:

  • sirak zrnaš (lat. Sorgum vulgare var. ensorghum) - za zrno
  • krmni (šećerni) sirak (lat. Sorgum vulgare var. saccharatum) -za proizvodnju stočne krme (zelena krma, silaža i sijeno u sušnim područjima) 
  • tehnički sirak (lat. Sorgum vulgare var. techicum) - metlaš, za proizvodnju metli, četki i drugih proizvoda,
  • sudanska trava (lat. Sorgum vulgare var. sudanese) - za sijeno i silažu, neki smatraju zasebnom vrstom a koristi se za ishranu stoke košnjom i napasivanjem te u novije vrijeme i za križanje sa zrnašem za dobivanje hibrida krmnog sirka.

Sirak se zbog niza gospodarskih vrijednosti i mogućnosti uporabe širi u svijetu. Jednogodišnja biljka, nema podzemne vriježe (podanak) i u našim uvjetima nema mogućnosti prezimljenja. Hibridni sirak širi se samo sjemenom. Novi hibridi vrlo dobro nabusavaju i imaju brži porast, bogati lišćem, visokog tipa rasta, veća produktivnosti i prilagođeni za određeni način upotrebe, tanje stabljike koja je u mladih biljaka meka i sočna koju stoka rado jede zbog slatkog soka (i do 8 % z.m.), naročito se dobro obnavljaju nakon košnje dajući 2-4 otkosa kvalitetne krme,
Kod novih hibrida križanjem je smanjena količina durina, (glikozid koji može izazvati probavne smetnje u ishrani stoke), 3 i više puta pa ga u masi višoj od 80 cm praktički i nema. otporniji su na sušu, bolesti i štetnike od kukuruza, a naročito na žičnjake.

Posljednjih nekoliko godina raste interes za sjetvu sudanske trave (lat. Sorghum sudanense ) i krmnog sirka (lat. Sorghum bicolor) kao krmnih kultura koje daju visok prinos, a ujedno bolje podnose sušu u odnosu na ostale krmne kulture. Prednost ovih vrsta u odnosu na kukuruz je ekonomičnije iskorištavanje proizvodnih površina koje su na raspolaganju poljoprivrednom gospodarstvu za proizvodnju krme, jer se mogu sijati kao interpolirajući usjev – naknadni i postrni, posebno zbog visoke tolerantnosti prema suši i toplom vremenskom razdoblju tijekom ljetnih mjeseci.

Morfologija sirka

Sirak je značajna ugljikohidratna krmna kultura koji sa prinosom, kvalitetom i dugim vremenskim periodom korištenja u toku godine, ističe se u ishrani  preživača.

Agroekološki uvjeti sirka

Sirak može da se gaji na različitim tipovima.

Plodored za sirak

Na lošim tlima može se stavljati na prvo mjesto u plodoredu jer će, u odnosu prema drugim kulturama, na njima stočni sirak dati najpovoljnije rezultate.

Obrada i priprema tla za sirak

Obrada tla provodi se prema istim načelima i na isti način kao i za kukuruz. Sije se kasnije od kukuruza, pa postoji veća opasnost od isušivanja tla i od zakorovljenosti. 

Gnojidba sirka

Stočni sirak dobro reagira na gnojidbu organskim i mineralnim gnojivom. Na prosječno plodnim tlima potrebno je osigurati oko 130 – 160 kg/ha dušika, 130 – 150 kg/ha fosfora i 130 kg/ha kalija. U rasporedu gnojidbe valja postupiti isto kao za kukuruz.

Sjetva sirka

Sirak se može uzgajati kao: glavni usjev, naknadni i kao postrni usjev. Termin sjetve ovisi o namjeni sirka. U glavnoj sjetvi sirak treba sijati kada se tlo dovoljno ugrije, na oko 12 – 15 °C, a to je u prvoj polovici mjeseca svibnja. 

Zaštita sirka

Zbog sporog početnog porasta sirak treba zaštititi od korova herbicidima koji se upotrebljavaju za zaštitu kukuruza (na bazi aktivne tvari atrazina i sl.), ali ne onim herbicidima koji suzbijaju divlji sirak u kukuruzu (rimsulfuron, amidosulfuron, nikosulfuron, acetoklor, metaloklor itd.)

Korištenje krmnog sirka

Sirak se za zelenu masu može kositi do početka metličanja. Stočni sirak je naročito pogodan za namirenje energetskog dijela obroka, ako se stoka hrani lucernom ili crvenom djetelinom, ili smjesom sa povećanim udjelom lepirnjača. Nakon nicanja za košnju dospijeva za 40 - 50 dana.

Žetva sirka

Sirak za proizvonju zrna žanje se u punoj zriobi. Ravnomjerno dozrijeva i ne osipa se. Žetva se obavlja adaptiranim žitnim kombajnom. Zrno treba sušiti na 14 % vlage i spremiti kao i zrno drugih žitarica.

Rentabilnost proizvodnje sirka

O agrotehnici uzgoja ovih vrsta već se pisalo, ali prilikom izračuna troškova proizvodnje troškovi jako variraju s obzirom na rok sjetve i cilj proizvodnje (korištenje svježe ili silirane krme).

Najnovije objave