Zob

Zob

Zob

Kvaliteta zrna i skromni zahtjevi u uzgoju daju zobi posebnu važnost. Zrno zobi odlična je stočna hrana, ali sve se više upotrebljava i u ljudskoj prehrani (zobene pahuljice, brašno, krupica, ljuskice). U odnosu na druge žitarice zrno zobi sadrži i do tri puta više masti, a bjelančevine su znatno probavljivije. U ishrani stoke i slama je zobi krma jer je znatno kvalitetnija od slame ostalih žitarica. Za ishranu stoke koristi se i u zelenom stanju i u smjesi s leguminozama.

Proizvode se uglavnom jare forme zobi no postoje i ozime sorte.

  1. Lat. Avena sativa orientalis (pljevičasto zrno)
  2. Lat. Avena sativa nudae (golo zrno)
  3. Lat. Avena byzantina

Do danas, podrijetlo je o zobi još  neodređeno, a nije ni ustanovljeno njeno podrijetlo. Kao kultivirana biljka spominje u Grčkoj još u 4. stoljeću pr. Kr. U Maloj Aziji bila je rasprostranjena još u 2. stoljeću pr. Kr., a u zapadnoj i sjevernoj Europi pronađena je u sojenicama iz brončanog doba. U srednjem vijeku zob je bila glavna prehrambena namirnica sjevernih naroda. Zob je danas, nepravedno, poznatija kao žitarica za prehranu stoke, a posebno konja, nego što je zastupljena u ljudskoj prehrani. Zob se, kao i druge žitarice, uzgaja i upotrebljava u ljudskoj prehrani preko 2 000 godina. Koristi se izvorno u obliku sjemenki ili u obliku raznih proizvoda poput kaše, pahuljica i brašna. Zrno zobi najbolji je izvor kalcija među žitaricama, te bitno pridonosi zdravlju zubi i kostiju. Bogata je vlaknima koja utječu na smanjenje kolesterola u krvi te poboljšanje probave. Neobično je važna u dijetalnoj ishrani, jer u sebi sadrži sve važnije vitamine i minerale.

Proizvodnja zobi za ishranu stoke i ljudsku prehranu obuhvaća niz agroteničkih postupaka od analize tala pa do žetve i uskladištenja. Prije svega ovisi o: analiza tla i klimatskih uvjeta, plodosmjeni, predusjevima, obradi tla, optimalnim rokovima za sejtvu, sortimentu (introducirane jare sorte zobi, domaće sorte jare zobi, domaći kultivari ozimo-jare zobi), gnojidbi, zaštiti i žetvi.  U Hrvatskoj se zob sije na približno 22 000 ha, a ostvaruje prosječan prinos zrna od 2,5 t/ha.

Morfologija zobi

Zob razvija metlicu za razliku od ostalih strnih žitarica (klas) koja se sastoji od glavne grane od koje se odvajaju postrane grane i grančice, na čijim se krajevima razvijaju klasići. Zob je samooplodna. Masa 1 000 zrna iznosi oko 20 – 25 g, a hektolitarska težina oko 45 – 50 kilograma. Vegetacija ozime zobi traje oko 3-4 mjeseca. 

Obrada i priprema tla za zob

Obrada tla za ozimu zob (također i za jaru zob) obavlja se prema sustavu obrade tla za ozimine, ovisi svakako o pretkulturi, a pripremi se pristupa ranije nego za pšenicu jer se i sije ranije.

Sjetva zobi

Zob treba sijati što ranije, optimalni rok za sjetvu ozime zobi je treća dekada rujna. Jara zob sije se na početku proljetnih radova i u nešto vlažnije tlo.

Gnojidba zobi

Za prosječno plodna tla uz ostvarenje prinosa od 4 t/ha može se preporučiti gnojidba sa 100 kg/ha dušika, 90 - 100 kg/ha fosfora i 90 - 100 kg/ha kalija. U osnovnoj obradi tla zaorati fosforna i kalijeva gnojiva izbalansiranih sadržaja ta dva hraniva (NPK 8:26:26 ili sl.). Pred sjetvu gnojiti startnim gnojivom (NPK 15:15:15; 18:18:18) i jedna prihrana isključivo dušičnim gnojivima (KAN) u vrijeme busanja.

Agroekološki uvjeti za zob

Zob u usporedbi s ostalim žitaricama vodu treba tijekom cijelog vegetacijskog ciklusa. U uvjetima suše zob jako podbacuje u prirodu, ali zato dobro podnosi vlažnija tla i višak vode.

Plodored za zob

U plodoredu dolazi obično na posljednje mjesto. Strna žita nisu podesne pretkulture, a sama zob vrlo je loš predusjev za sva strna žita jer jako iscrpljuje tlo.

Zaštita zobi

Upotreba sjemena vlastite proizvodnje vrlo često može dovesti do pojave bolesti, koje su se do sada javljale samo sporedno ili su već gotovo iskorijenjene. Sjetvom zobi sa tavana uočena je velika pojava prašne snijeti zobi (lat. Ustilago avenae).

Žetva zobi

Budući da zob ne ravnomjerno dozrijeva, početak žetve teže je odrediti. Žetvu bi trebalo početi kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, svakako prije početka osipanja zrna iz vršnih klasića. 

Rentabilnost proizvodnje zobi

Kod proizvodnje zobi vrlo je važno izbjegavati domaće sjeme, te sijati certificirano sjeme što u konačnici utječe na prinos zrna zobi i rentabilnost proizvodnje zobi. U tome slučaju smanjuju se troškovi zaštite zobi protiv prašne snijeti zobi.

Jara zob

Osnovna obrada i gnojidba za jare kulture, isto kao i za ozime trebala se obaviti u jesen, kako bi tlo preko zime promrzlo i bilo bolje strukture za pripremu u proljeće. Jara zob sije se u prvoj polovici ožujka u nešto vlažnije tlo, do 3 cm dubine.

Ozima zob

Zob ozima najčešće propada na -10 °C. Vegetacija ozime zobi traje oko 9 mjeseci. Sije se drugom polovicom rujna na 8 – 10 cm razmaka između redova i na dubinu 3 - 4 cm. 

Najnovije objave