Phytophthora infestans

Phytophthora infestans

Zaštita krumpira od bolesti

Krumpir napada mnogo biljnih bolesti: virusne bolesti, bakterijske bolesti, gljivične bolesti.

Koncentrična pjegavost krumpira (lat. Alternaria solani) - bolest je bila karakteristična za toplije krajeve no iznimno visoke temperature tijekom vegetacije uzrokuju sve veću pojavu i problematiku u rješavanju ove bolesti i u našim krajevima. Ova bolest tijekom sparnog i vrućeg ljeta može prouzrokovati pravu epidemiju crne pjegavosti na osjetljivim sortama krumpira (Madeleine, Agria, Carlita, Carrera,  i sl.).

Simptomi: prvi simptomi bolesti primijete se obično na donjem, starijem lišću. Na zaraženim listovima pojavljuju se crne okruglaste pjege promjera nekoliko milimetara do 2 cm. Unutar većih pjega vide se koncentrični krugovi.

Biologija bolesti: ova bolest za svoj razvoj traži visoku temperaturu 24 - 29 ˚C i visoku vlažnost zraka (> 90%). Razvoju alternarie pogoduje gusti sklop, učestale padaline i navodnjavanje orošavanjem. 

Mjere zaštite: parazit se održava u tlu na ostatcima biljaka te je potrebno pridržavati se plodoreda, saditi zdrave gomolje. Mnogi fungicidi koji su registrirani za suzbijanje plamenjače imaju samo djelomično djelovanje na alternariju i obično nije dovoljno za osjetljive sorte i u pojedinim godinama . Suzbijanje treba započeti prije zatvaranja redova, čim se ostvare povoljni uvjeti za razvoj alternarije.

Plamenjaču krumpira (lat. Phytophtora infestans) zbog ove bolesti često je proizvodnja ove kulture u potpunosti bila ugrožena. Moderan uzgoj krumpira suočava se s novim sojevima patogena plamenjače krumpira koji nanose velike štete proizvodnim područjima diljem svijeta stoga je od iznimne važnosti poznavati način na koji ćemo se i od „novog“ patogena uspješno obraniti.
Prvi znaci bolesti mogu se očekivati pred kraj cvatnje ili neposredno nakon cvatnje, što ovisi o temperaturama, broju kišnih dana i količini oborina. 

Biologija bolesti: glavni izvor zaraze su gomolji, prepoznatljivi po plavo – smeđim površinskim udubljenjima. Na presjeku gomolja, u unutrašnjosti ispod pjega tkivo ima smeđe – rđastu boju.

Razvoju plamenjače pogoduju:

  1.  Temperature iznad 10°C;
  2.  Optimalne temperature zraka za razvoj plamenjače su 18 do 22°C;
  3.  Vlaga zraka iznad 90%;
  4.  Nakon dva uzastopna dana s maksimalnim dnevnim temperaturama 23 - 30°C poslije ostvarenih uvjeta za zarazu;
  5.  Vrijeme nicanja krumpira - oborine veće od 18 mm te desetodnevnim razdobljima s oborinama većim od 30 mm.

Simptomi: prvi simptomi plamenjače vidljivi su najprije na listovima krumpira pojavom sivo-smeđih pjega, koje kasnije brzo dobiju smeđu boju i suše se. S donje strane listova vidljiva je siva prevlaka nastala od spora gljive. Simptomi su kasnije vidljivi i na stabljici krumpira. Zaraza često počinje na vrhu lista i širi se u obliku slova V. Spore gljive se brzo šire, osobito krajem svibnja, ukoliko je vlažno vrijeme. Kod jakog napada strada cima i prestaje rast gomolja. Zaraženi  gomolji trunu u tlu ili u skladištu (podrumu). 

Mjere zaštite: zaštitne mjere preventive koje treba provoditi uz tretiranje fungicidima (protiv plamenjače obvezatno):

  1.  Osigurati dobre uvijete rasta (kvalitetna obrada tla, pravilna gnojidba);
  2.  Krumpir saditi na isto tlo svake 5 - 6 godine;
  3.  Izbor otporne sorte;
  4.  Sadnja zdravih i nezaraženih gomolja;
  5.  Sadnja u toplo tlo, ali ne preduboko;
  6.  Gnojidba zrelim stajnjakom ili kompostom;
  7.  Kompostirati stajnjak pri temperaturi od 60°C kako bi se uništile spore gljive;
  8.  Oboljele biljke odmah ukloniti i uništiti;
  9.  Zagrtanje sa zaobljenim humkom kako bi se kiša slijevala u međuredove;
  10. Ne dopustiti da se površina zakorovi;
  11. Uništavati samonikle biljke krumpira u narednim kulturama.

Koliko ćemo imati tretiranja protiv plamenjače ili koncentrične pjegavosti teško je unaprijed procijeniti no svakako podrazumijeva praćenje vremenskih prilika i preporuka stručnjaka o primjeni određenih pripravaka. Svakako je preporučljivo imati unaprijed plan prskanja i poznavati svojstva fungicida jer ne rijetko se dešava da nestručna primjena i izbor fungicida dovodi u pitanje njihovu djelotvornost tj. prekomjerna primjena određenih fungicida stvorila je „otpornosti“ patogena i time onemogućila njihovo kvalitetno korištenje. Zaštita krumpira se bazira na preventivnoj primjeni fungicidnih pripravaka dakle prije no što su simptomi bolesti prisutni u usjevu. Jedino takav pristup garancija je zdravog i kvalitetnog prinosa.

Fungicidi

Fenofaza vrijeme primjene

Aktivna tvar

Konc. ili doza

Napomena

Prije pojave bolesti, preventivno na početku vegetacije do cvatnje te nakon cvatnje

Fluazinam

0,3 – 0,4 l/ha

Plamenjača krumpira,
alternaria

Nakon pojave bolesti, preventivno i kurativno djelovanje

Metalaksil + mankozeb

2,5 kg/ha

Plamenjača krumpira,
alternaria

Prije pojave bolesti, preventivno na početku vegetacije do cvatnje te nakon cvatnje

Folpet + benalaksil

1,5 – 2 kg/ha

Plamenjača krumpira,
alternaria

Nakon pojave bolesti, djelomično sistemično djelovanje

Propamokarb + mankozeb

4 l/ha

Plamenjača krumpira

Nakon pojave bolesti, preventivno i kurativno djelovanje

Benalaksil + mankozeb

2,5 - 3,0 kg/ha

Plamenjača krumpira,
alternaria

Slabi sistemik

Iprovalikarb

3 kg/ha

Plamenjača krumpira,
alternaria

Nakon pojave bolesti, sistemično djelovanje

Dimetomorf

2 kg/ha

Plamenjača krumpira,
alternaria



Ukoliko želite pristupiti informacijama o najnovijim tehnologijama u poljoprivredi te modernom pristupu u poljoprivrednoj proizvodnji, kliknite ovdje.

Pratite nas također i na Facebook-u.

Izdvojeni sadržaj