Krumpir

Usjev krumpira

Usjev krumpira

Krumpir je jedna od najintenzivnijih ratarskih, ali i općenito poljoprivrednih kultura. Gotovo je neizostavan u svakodnevnoj ljudskoj prehrani, a koristi se i u industrijskoj preradi, te ishrani stoke. Krumpir je kultura koja daje, ali i traži. Zahtjeva dodatnu mehanizaciju, visoko intenzivno ulaganje u repromaterijal: gnojiva, sjeme i zaštitna sredstva, te pažnju i dodatni ljudski angažman. 

Velikog je biološkog potencijala i reproduktivne sposobnosti. Kao takav krumpir ima vrlo izražen i ekonomski i prehrambeni značaj. Preostaje samo pitanje što krumpir u ekonomskom smislu može vratiti svakom ozbiljnom proizvođaču. Odnos prinosa i tržišne cijene koja se u ovome trenutku može samo nagađati najizravniji je faktor koji određuje smjer potencijalnoj dohodovnosti koju na kraju limitiraju i troškovi. Najveći trošak u proizvodnji krumpira odnosi se na sjeme, slijede gnojiva, pesticidi, amortizacija ili troškovi unajmljene mehanizacije. Sve to što poskupljuje proizvodnju krumpira je neizostavno jer bez toga nema intenzivne poljoprivredne proizvodnje krumpira koja rezultira i visokim prinosima.

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su ga Quechua Indijanci nazivali papa. U Hrvatsku je došao za vrijeme vladavine Marije Terezije. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću. U svijetu je danas četvrta klutura po posađenoj površini poslije pšenice, kukuruza i riže. Površine u Europi se smanjuju, a Nizozemska je jedina zemlja koja povećava površine pod krumpirom, naročito sjemenskim.

Ekonomsko-prehrambena obilježja krumpira

  1. Krumpir pripada među najintenzivnije poljoprivredne kulture.
  2. Ima visoke reproduktivne sposobnosti s prinosima od 25 - 50 t/ha.
  3. Zahtjevna je kultura s puno ljudskog rada i poljoprivredne mehanizacije uz veliko ulaganje u repromaterijal (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva i dr.).
  4. Ima visoku prehrambenu vrijednost radi obilja škroba, visokovrijednih bjelančevina, vitamina i minerala.


Krumpir namijenjen za industrijsku preradu treba imati određenu kvalitetu u pogledu sadržaja suhe tvari (škroba), ukupnih šećera (saharoza) i reducirajućih šećera (glukoza). U Hrvatskoj se krumpir najviše prerađuje u čips ili pomfrit, a može i u kaše, prah, za preradu u škrob, alkohole i dr.
Krumpir je kultura koja puno daje ali i puno traži. Zbog izuzetne osjetljivosti na bolest plamenjaču krumpira (lat. Phytophtora infestans) često je proizvodnja ove kulture u potpunosti bila ugrožena. Moderan uzgoj krumpira suočava se s novim sojevima patogena plamenjače krumpira koji nanose enormne štete proizvodnim područjima diljem svijeta.

Morfologija krumpira

Krumpir je višegodišnja zeljasta kultura koja se uzgaja radi zadebljale podzemne stabljike. Ali se uzgaja kao jednogodišnja jer ciklus od nicanja do formiranja novih gomolja traje jednu godinu. Razmnožavanje je vegetativno - gomoljima, dijelovima gomolja, ožiljenim izdancima ili sjemenom (selekcijski rad) - generativno.

Agroekološki uvjeti uzgoja krumpira

Krumpir kao kultura sa relativno malim zahtjevima prema toplini bolje uspjeva u hladnijim krajevima, međutim uzgaja se i u kontinentalnom dijelu Hrvatske kao i u Dalmaciji. Važno je imati na umu da vrijeme sadnje ovisi o proizvodnom području.

Plodored za krumpir

Plodored je jedan od osnovnih načela proizvodnje krumpira. Pravilnim plodoredom mogu se spriječiti ili smanjiti napadi mnogih štetnih organizama, kao i poboljšati kvaliteta same proizvodnje i dobiti visokokvalitetni proizvodi. Krumpir dobro podnosi monokulturu, ali se uglavnom ne sadi više godina uzastopno na istom mjestu (posebno radi zaštite od nematoda).

Gnojidba krumpira

Gnojenje stajskim gnojem i unošanje 1/2 PK gnojiva obavimo prije jesensko - zimskog oranja čija dubina iznosi 25 - 35 cm. Prije proljetne obrade unosi se u tlo druga polovica PK gnojiva i 1/2 dušičnih gnojiva koja se zatanjura i obradi sjetvo - spremačem ili roto - branom. 

Sadnja krumpira

Optimalan rok za sadnju krumpira u ravničarskim predjelima je od sredine ožujka do početka travnja, a u brdsko - planinskim predjelima od početka do kraja travnja.

Zaštita krumpira od korova

Mehanička njega tijekom vegetacije sastoji se od međuredne kultivacija, okapanja i nagrtanja. Navodnjavanje je agrotehnička mjera koja jako utječe na prinos krumpira u sušnim godinama.

Vađenje krumpira

Temeljni cilj pri vađenju krumpira jest racionalno vađenje svih gomolja iz zemlje sa što manjim oštećenjima uz odvajanje zemlje, kamenja i biljnih ostataka. 

Rentabilnost proizvodnje krumpira

Odnos prinosa i tržišne cijene može samo nagađati najizravniji je faktor koji određuje smjer potencijalnoj dohodovnosti koju na kraju limitiraju i troškovi.

Obrada i priprema tla za krumpir

Kvalitetnom i pravovremenom obradom cilj je stvoriti prorahljeno tlo mrvičaste strukture s dobrim vodozračnim uvjetima.

Sortiment krumpira

Postoji čak oko 5000 različitih vrsta krumpira. Iako je više od 150 sorti poznato i kod nas, u našem se podneblju uglavnom sadi dvadesetak najzastupljenijih sorti: Adora, Bintje, Cleopatra, Courage, Desiree, Jaerla, Liseta, Monalisa i Red Scarlet. Inače se brojne sorte krumpira dijele po različitim kriterijima. Prema vremenu sadnje postoje vrlo rane i rane sorte, srednje rane i srednje kasne sorte, te kasne sorte, a po boji pokožice crvene, bijele i smeđe.

Zaštita krumpira od bolesti

Krumpir napada mnogo biljnih bolesti: virusne bolesti, bakterijske bolesti, gljivične bolesti.

Zaštita krumpira od štetnika

Najznačajniji štetnik je krumpirova zlatica. Važno je znati da se učestalom upotrebom istih preparata pojavljuje rezistentnost - otpornost na pripravke pa pripravke treba stalno mijenjati.

Najnovije objave