Salata

Salata

Salata

glavica salate

Salata pripada skupni lisnatog povrća iz porodice glavočika (lat. Asteraceae syn. Compositae). Uglavnom se uzgaja zbog listova koji se upotrebljavaju u prehrani. Salata se konzumira svježa, sirova  (bez termičke obrade) kao prilog (salata) sa različitim začinima ili preljevima.

Divlja vrsta (lat. Lactuca sative L.) nije poznata. Područje podrijetla salate je zapadna Azija, istična Afrika osobito Egipat gdje se salata kao poljoprivredna kultura upotrebljava već 2500 godina. Iz egipta  salata se proširila  u Grčku, potom u Rimsko carstvo iz kojeg se širi u srednju europu gdje se uzgaja već u 8. stoljeću. Salat glavatica prvi put je opisana u 16. stoljeću, a glavatica „kristalka“ selekcionirana je krajem 19. st. u SAD-u.

Salata je vrlo rasprostranjena jednogodišnja zeljasta biljka. U Hrvatskoj se uzgaja na oko 3.000 ha, od čega je 30% u zaštićenom prostoru, a ostalo je uzgoj na otvorenome. Salata se dijeli na nekoliko varijeteta, a salate glavatice se dijele na dva najčešća tipa: kristalke i maslenke. Maslenke se zbog svog mekanog i sočnog lista nazivaju i puter (putar) salata. Ona ima ovalne, vrlo nježne listove i neki kultivari postižu težinu od 250 – 500 g. Kristalke imaju nazubljene, više naborane listove i izraženiju nervaturu. Naziva se i ledena salata. Kultivari kristalki imaju veću rozetu, ali su listovi vrlo krhki. Boje su od tamnozelene do žutozelene, a rubovi nekih kultivara su crvenkasti zbog antocijana. Glavica je okrugla ili ovalna, više ili manje zbijena, a kod nekih kultivara doseže i do 1 kg.

Zaštita salate od bolesti

Uzročnici bolesti mogu u potpunosti uništiti urod salate, pri čemu se koristimo različitim mjerama borbe protiv njih.

Zaštita salate od korova

U borbi protiv korova pri uzgoju salate koristi se različite mjere kao što su: međuredna kultivacija i malčiranje. O čemu će biti riječi u ovom članku.

Gnojidba salate

Pri izboru gnojiva za gnojidbu tla prije sadnje presadnica zimske salate treba znati da je salata osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu, što kod nje može izazvati rubnu palež lista, kasnije i rahle glavice salate. Pa stoga treba koristiti sulfatna gnojiva.

Kultivari salate

Salata glavatica je najzastupljeniji uzgajani varijetet na našim područjima sa 2 svoja kultivara: maslenkom i kristalkom. U novije vrijeme sve je veća potažnja lisnatih varijeteta dok se uskolisni još jako rijetko uzgajaju.

Uvjeti za rast i razvoj salate

Salata je biljka blage klime. Optimalne temperature u vegetativnoj fazi razvoja za razvoj glavice ili rozete su od 12 - 20°C.

Berba salate

Salata se bere kad „glavice“ postignu veličinu svojstvenu kultivaru, te kad budu dobro ispunjene unutrašnjim listovima tj. kad postignu određenu čvrstoću a da još nema znakova prorastanja (odnosno da ne počne razvijati cvjetnu stabljiku). 

Zaštita salate od štetnika

Najčešće vrste lisnih uši koje napadaju salatu jesu: (lat. Aphis fabae, lat. Aulachortum solani, lat. Hyperomyzus lactucae, lat. Nasonovia ribisnigri, lat. Macrosiphum euphorbiae, lat. Myzus persicae, lat. Myzus ornatus, lat. Aphis gossypii).

Navodnjavanje salate

Poljski vodni kapacitet pri uzgoju salate ne bi smio biti manji od 65%. Salata razvija plitak korijen pa se iz tog razloga prolikom navodnjavanja vlaži samo gornjih 15 cm tla.

Hidroponski uzgoj salate

U zaštićenim prostorima rajčica se mogu uzgajati i bez tla odnosno u sistemu hidroponija. Supstrati u hidroponskom uzgoju mogu biti organskog i anorganskog podrijetla te sintetički supstrati.

Uzgoj salate u zaštićenom prostoru

Kratka vegetacija od sadnje do tehnološke zrelosti te manje potrebe za toplinom omogućuju uzgoj 2 do 3 usjeva tokom jeseni, zime i ranog proljeća u istom objektu što je naravno ovisi o ekološkim uvijetima područaja te mogućnostima grijanja.

Uzgoj salate na otvorenom

Za sjetvu ili sadnju slate na otvorenom bitno je da površinski (sjetveni) sloj bude fine mrvičaste strukture. Na težim tlima i na izrazito pjeskovitim tlima preporuča se u površinski sloj unijeti treset zbog poboljšanja strukture te boljeg očuvanja vlage.

Uzgoj presadnica salate u kontejnerima

Uzgoj salate iz presadnica ima prednost pred izravnom sjetvom (koja se gotovo i ne prakticira) jer se na taj način omogućava planiranje slijeda berbi a i samo razdoblje berbe se produžuje. Presadnice se uzgajaju u zaštićenim prostorima. Uzgajaju se presadnice golog korijena ili one s grudom supstrata. Prednost se dakako daje presadnicama s grudom supstrata.

Hranidbena vrijednost salate

Stajenjem salata gubi nutritivnu vrijednost. Dijetalna je namirnica jer 100 grama salate sadrži svega 14 kcal. U tablicama su navedeni najvažniji nutritivni sastojci salate.

Plodored za salatu

Bez obzira što salata dosta dobro podnosi samu sebe dugotrajni uzgoj na istoj površini potrebno je izbjegavati a poželjna je barem jedna predkultura iz druge porodice.

Morfološka svojstva salate

Salata je jednogodišnja biljka. Korijen je mesnat i razgranat, a glavnina korijena nalazi se u oraničnom sloju tla (30 cm). Stabljika je u vegetativnoj fazi skraćena dok se u gebnerativnoj fazi naglo izdužuje te doseže visinu do 1,2 m. Lišće je formirano u rozetu a oblik, struktura i boja  lišća jako varira s obzirom da se tokom dugogodišnjeg oplemenjivanja razvilo više varijeteta:

Najnovije objave