Zaštita peršina od štetnika
Gusjenice lastinog repa na lišću peršina
Najznačajniji štetnici peršina su: mrkvina muha (lat. Psila rosae) i lastin rep (lat. Papilio machaon).
Mrkvina muha (lat. Psila rosae)
Odrasli oblik polaže jaja na vratu korijena mrkve ili u zemlju. Ličinke nakon što izađu iz jaja ubuše se u korijenje te tako rade hodnike izjedanjem. Takav korijen gubi i na kvaliteti okusa. Lišće mrkve napadnute ličinkama ove muhe prepoznaje se po ljubičastoj boji koje kasnije požuti isuši se. Mrkvina muha ima 2 generacije godišnje. Prva se javlja početkom svibnja , a druga koja je ujedno i brojnija javlja se u srpnju. Prezimi u obliku kukuljice.
Lastin rep (lat. Papilio machaon) - štete radi gusjenica izjedajući nadzemne dijelove peršina.
Iako se u pojedinim godinama pojavljuju veće populacije lastinog repa, one nikad nisu toliko masovne da bi mogle ugroziti uzgoj a njihovo uništavanje, bilo kemijsko ili mehaničko je zabranjeno jer se ubrajaju u zaštićene vrste.
Štetnici peršina
-
Gusjenice lastinog repa na lišću peršina
-
Imago mrkvine muhe
Izdvojeni sadržaj
04.05.2011.
Navodnjavanje peršina
Ravnomjerna opskrba vodom tijekom vegetacije ima značajan utjecaj na uspješan uzgoj peršina. U fazi nicanja treba osigurati optimalnu vlagu u sjetvenom sloju tla jer je u suprotnom nicanje otežano i neujednačeno. Početak faze zadebljanja korijena kritična je u pogledu potrebe za vodom, stoga treba osigurati dovoljnu količinu vlage u tlu u to vrijeme. Ako se vlaga ne osigura oborinama potrebno je navodnjavanje (20-30 mm).
17.05.2011.
Priprema tla i gnojidba peršina
Peršin ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojem pa se treba sijati iza kultura pri čijem uzgoju se koristio stajski gnoj, to mogu biti rajčica, krumpir ili kupus.
17.05.2011.
Zaštita peršina od bolesti
Najznačajnije bolesti peršina: pjegavost lista peršina (lat. Septoria petroselini), crna trulež korijena (lat. Alternaria radiciana), pepelnica (lat. Erysiphe heraclei).
13.07.2014.
Lutrasil folija u uzgoju peršina
Zbog prisustva inhibitora klijanja u sjemenu peršina, klijanje je sporo pa od sjetve do nicanja nerijetko prođe i do 30 - tak dana. Iako je klijanje moguće pri relativno niskim temperaturama (3 - 4°C) optimalna temperatura koja ujedno i ubrzava proces klijanja je oko 18°C, ali i svaki stupanj više od minimalne temperature ubrzava klijanje.
17.05.2011.
Kultivari peršina
Diljem svijeta danas se uzgajaju dvije podvrste peršina: (lat.Petroselinum crispum ssp. crispum) – peršin listaš i (lat. Petroselinum crispum ssp. tuberosum) – peršin korjenaš.