Peršin

Peršin

Peršin

Petroselinum crispum

Peršin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio u sve zemlje južne Europe. Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija.

U mnogim zemljama južne Europe peršin raste kao divlja ili poludivlja biljka. Stari Grci poznavali su peršin, ali ga nisu rabili za jelo. Držali su ga svetom biljkom. Od peršina su pravili vijence koje su nosili na svečanim gozbama. Međutim, stari Rimljani peršin su jeli. Gladijatori su prije borbi jeli peršin – vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima. Do kraja srednjeg vijeka peršin je bio isključivo ljekovita biljka i sredstvo ukrašavanja u raznim prigodama. Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg se ne može zamisliti ni jedna svjetska kuhinja.

Diljem svijeta danas se uzgajaju dvije podvrste peršina:

  1. Peršin listaš (lat. Petroselinum crispum ssp. crispum
  2. Peršin korijenaš  (lat. Petroselinum crispum ssp. tuberosum

Hranidbena vrijednost peršina

U kuhinji se i list i korijen peršina koriste kao dodatak jelima odnosno kao začin. Konzumiraju se i kuhani i sirovi. Najčešče se konzerviraju sušenjem.

Morfološka svojstva peršina

Zadebljali korijen peršina koji se koristi kao namirnica sastoji se od epikotila (skraćena stabljika), hipokotila te od dijela pravog korijena na kojem se nalaze postrani korijenčići. Kod peršina listaša korijen je manje zadebljao, nepravilnog oblika te razgranat.

Sjetva peršina

Sjetva se gotovo uvijek vrši izravno na stalno mjesto. Za kasniji ( ljetno jesenski ) uzgoj peršina, sije  se u redove ili trake na ravnoj površini dok se za raniji proljetni uzgoj sije na gredice u 4-5 redova.

Kultivari peršina

Diljem svijeta danas se uzgajaju dvije podvrste peršina lat.Petroselinum crispum ssp. crispum – peršin listaš i lat. Petroselinum crispum ssp. tuberosum – peršin korjenaš.

Lutrasil folija u uzgoju peršina

Zbog prisutstva inhibitora klijanja u sjemenu peršina, klijanje je sporo pa od sjetve do nicanja nerijetko prođe i do 30-tak dana. Iako je klijanje moguće pri relativno niskim temperaturama ( 3-4°C ) najoptimalnija temperatura koja ujedno i ubrzava proces klijanja je oko 18°C, ali i svaki stupanj više od minimalene temperature ubrzava klijanje. 

Berba peršina

PERŠIN KORIJENAŠ može se vaditi prije pune tehnološke zrelosti ( kad je promjer zadebljalog korijena u glavi oko 1cm ). Takav se bere kad je namjenjen za upotrebu u svježem stanju, a prodaje se korijen sa lišćem.

Uvjeti za rast i razvoj peršina

Minimalna temperatura za klijanje sjemena je  3-4°C, u takvim uvijetima od sjetve do nicanja peršina proči će oko mjesec dana. Sporom klijanju pridonosi i nedostatak vlage te kisika u sjetvenom sloju. Od posijanih sjemenki često nike i manje od 50%.

Plodored za peršin

Zbog duge vegetacije sije se kao glavni usjev, ne podnosi sam sebe  te se na istoj površini smije uzgajati tek nakon 4 godine. 

Gnojidba peršina

Peršin ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojem pa se treba sijati iza kultura pri čijem uzgoju se koristio stajski gnoj, to mogu biti rajčica, krumpir ili kupus.

Navodnjavanje peršina

Ravnomjerna opskrba vodom tokom vegetacije ima značajan utjecaj na uspješan uzgoj peršina. U fazi nicanja treba osigurati optimalnu vlagu u sjetvenom sloju tla jer je u suprotnom nicanje otežano i neujednačeno. Početak faze zadebljanja korijena kritična je u pogledu potrebe za vodom, stoga  treba osigurat dovoljnu količinu vlage u tlu u to vrijeme. Ako se vlaga ne osigura oborinama potrebno je navodnjavanje, ( 20-30 mm ).

Zaštita peršina od bolesti

Najznačajnije bolesti peršina: Pjegavost lista peršina (lat. Septoria petroselini ), Crna trulež korijena (lat. Alternaria radiciana ), Pepelnica (lat. Erysiphe heraclei ).

Zaštita peršina od štetnika

Najznačajniji štetnici peršina su MRKVINA MUHA (lat. Psila rosae ) i  LASTIN REP (lat. Papilio machaon ).

Skladištenje peršina

Lišće peršina u hladnjačama se može skaldištiti i do 8 tjedana na temperaturi  od -1 do 0°C pri relativnoj vlagi zraka od 95% .

Priprema tla za peršin

Osnovna jesenska obrada tla oranjem vrši se na dubinu od oko 25-30cm. Ako se planira kasnija sjetva ( za jesensku potrošnju i skladištenje) moguća je i proljetna obrada tla.

Zaštita peršina od korova

Primjena herbicida neizbježna je pri ugoju peršina na većim površinama jer korovi počinju nicati prije mrkve a brži im je porast pa onemogučavaju nicanje mrkve ili pak mogu „ugušit“ mladi nasad.

Najnovije objave