Zaštita mrkve od bolesti

Simptomi pepelnice na listu mrkve

Simptomi pepelnice na listu mrkve

U ovom članku opisane su najučestalije te ekonomski najznačajnije bolesti mrkve.

Crna trulež (lat. Alternaria radicina)

Crna trulež obično inficira pojedine dijelove mrkve, da bi se poslije raširila po cijelom korijenu. Znakovi zaraze karakteristični su po strogo odvojenim zonama zdravo-bolesno, koje se dobro uočavaju. Zaraženi dijelovi tkiva izrazito su tamni (crni). Bolest je donijeta iz polja. Mrkva se zarazi preko zaraženih listova, tako da se patogen spusti do korijena ili izravno iz tla. Crna je trulež često prisutna na sjemenskoj mrkvi. Bolest se obično širi uz pomoć zaraženog sjemena.

Pepelnica (lat. Erysiphe heraclei)

Pepelnica se posljednjih godina pojavljuje kao značajna bolest na mrkvi. Pogoduju joj toplo vrijeme s velikom vlažnošću zraka koja se javlja u uvjetima intenzivne proizvodnje zbog navodnjavanja. Jastučići pepelnice su u početku veoma mali i prilikom navodnjavanja bivaju isprani s lista. Međutim ako se pepelnica javi masovnije, zahvaća cijelu lisnu masu i drške koji pobijele kao da su posute brašnom. List potom jako brzo propadne i simptomi se tada mogu zamijeniti  s crnom pjegavošću (lat. Alternariom).

S obzirom na to da se gljiva održava na velikom broju samoniklih biljaka na i oko polja na kojima se uzgaja mrkva, važno je na vrijeme uočiti pojavu simptoma. Preporučuje se pregled usjeva prije navodnjavanja.

Palež lista mrkve (lat. Alternaria dauci)

Bolest prouzrokuje više vrsta roda (lat. Alternaria spp. ali je vrsta lat. A. dauci) kod nas najznačajnija. Na listu prouzrokuje pojavu crnih pjega najprije na obodu lista, a zatim se pjege šire, zahvaćaju cijeli list, šire se i na lisne drške pa se cijeli list suši i propada. Bolest se nakon pojave brzo širi. Kada zahvati celu lisnu masu, prinos se drastično smanjuje a dolazi do retrovegetacije pa korijen gubi na kvaliteti okusa.

Značajna mjera zaštite je korištenje najmanje dvogodišnjeg plodoreda i sjetva tretiranog  sjemena. Ipak bez zaštite fungicidima intenzivni uzgoj mrkve nije moguć. Redovnim pregledima polja se donosi odluka o prvom tretiranju, a razmaci sljedećih prskanja se obavljaju ovisno o dnevnim infektivnim vrijednostima  i stupnju osjetljivosti sorte ili hibrida na bolest.

Izdvojeni sadržaj