Hranidbena vrijednost mrkve
Mrkva
Mrkva je zdrava hranidbena namirnica a koristi se kao svježa, kuhana, marinirana (miješana s drugim povrćem), može se konzervirati (sterilizacijom, zamrzavanjem te sušenjem). Energetska vrijednost mrkve iznosi je 36 - 46 kcal /151 - 192 kJ/, a zastupljenost hranidbenih sastojaka navodi se u tablici.
Najvažniji sastojak mrkve je β karoten kojeg ima 4 - 12 mg/100 g svježe mrkve. Karoten daje narančastu boju mrkvi a on je pro vitamin vitamina A, što znači da se u ljudskom organizmu iz njega sintetizira vitamin A. Karoten se različito iskorištava u našem organizmu, ovisno o načinu pripremanja mrkve. Tako je iskorištenje karotena u sirovoj mrkvi 2%, u kuhanoj 18%, a u sirovoj ribanoj 82%.
Od ostalih vitamina najviše sadrži vitamina C (5 - 9 mg/100 g), vitamina E (1,5 - 3 mg/100 g), vitamina K (0,08 mg/100 g), zastupljeni su i vitamini B kompleksa te folna kiselina.
Kalij je najzastupljeniji mineral (189 - 355 mg/100g), potom sadrži i kalcij (25 - 59 mg/100 g), željezo (0,5 - 2,6 mg/100 g), fosfor (20 - 43 mg/100 g), jod (do 0,04 mg/100 g).
Osim u prehrani kao namirnica koja ima povoljan učinak na ljudsko zdravlje koristi se i u kozmetici.
Tablica 1 Hranidbena vrijednost svježeg korijena mrkve
Hranidbeni sastojci | Količina u % |
Sirove bjelančevine | 0,5 - 1,2 |
Sirove masti | 0,1 - 0,3 |
Ugljikohidrati | 5,8 - 8,8 |
od toga šećeri | 4,8 |
Vlakna | 0,6 - 1,32 |
Minerali | 0,66 - 1,0 |
Voda | 86,5 - 93,0 |
Izdvojeni sadržaj
08.07.2014.
Međuredna kultivacija mrkve
Međuredna kultivacija mrkve ima višestruku ulogu; prozračivanje tla, mehaničko uništavanje korova, nagrtanje (da se izbjegne pojava „zelene glave“) te prihrana.
08.07.2014.
Uvjeti za rast i razvoj mrkve
Da bi prelazak mrkve iz vegetativne u generativnu fazu bio moguć, ona u juvenilnoj fazi mora proći vernalizaciju, odnosno kroz određeni period niskih temperatura (1 - 10°C). Ako nakon sjetve nastupi duži period niskih temperatura može doći do neželjene prijevremene cvatnje u prvoj godini uzgoja. Korijen mrkve koji nosi cvat nije upotrebljiv za konzumaciju.
08.07.2014.
Zaštita mrkve od štetnika
Najvažniji štetnik mrkve je mrkvina muha (lat. Psila rosae). Ostali štetnici mrkve: mrkvina nematoda (lat. Heterodera carote), mrkvina lisna uš (lat. Cavariella aegopodii), žičnjaci, gusjenice sovice.
08.07.2014.
Obrada tla i gnojidba mrkve
Gnojidba zrelim stajskim gnojem u jesenskoj osnovnoj obradi tla je poželjna jer se tako uz osnovna hraniva osigurava i povoljna struktura tla.
06.05.2011.
Morfološka svojstva mrkve
Da bi prelazak mrkve iz vegetativne u generativnu fazu bio moguć (tj. da mrkva razvije reproduktivne organe te se time omogući razvoj sjemena) ona u juvenilnoj fazi (fazi mladih biljčica) mora proći vernalizaciju, odnosno kroz određeni period niskih temperatura (1 - 10°C). Ako nakon sjetve nastupi duži period niskih temperatura može doći do neželjene prijevremene cvatnje u prvoj godini uzgoja. Korijen mrkve koji nosi cvat nije upotrebljiv za konzumaciju.