Uzgoj luka direktnom sjetvom

Pneumatska sijačica

Pneumatska sijačica

za sitnosjemene povrtne kulture

Različiti su načini uzgoja luka te će svaki biti opisan u zasebnom članku: uzgoj direktnom sjetvom na predviđenu površinu, uzgoj iz presadnica, uzgoj iz lučice.

U ovom članku opisujemo uzgoj luka iz direktne sjetve.

Uzgoj luka na ovaj način moguć je samo uz osiguran sustav navodnjavanja. Priprema tla za sjetvu opisana je u prethodnom članku ("Priprema tla i gnojidba")

Direktna sjetva u kontinentalnom području trebala bi se obaviti u drugoj polovici ožujka ili prvoj polovici travnja dok pritom treba pripaziti na temperature tla i zraka. Ako se sije u tlo čija temperatura je manja od 7°C nicanje je dugo i neujednačeno a dio sjemenki i propada pa se time prorjeđuje sklop i smanjuje budući prinos, ako pak u vrijeme nicanja sjemena potraju negativne temperature (niže od -2°C ) duže od 2 dana niknute biljčice će propasti. Sjetva ne smije biti ni prekasna jer se biljci ne ostavlja dovoljno vremena  za razvoj lisne mase za normalno „glavičenje“, pa takva lukovica ima debeli vrat i nije prikladna za skladištenje.

Za direktnu sjetvu preporučuje se koristiti hibridno sjeme koje je kalibrirano,  ujednačene apsolutne težine, visokog postotka klijavosti, pilirano (tretirano protiv bolesti i štetnika ). Utrošak sjemena ovisit će o načinu sjetve te sklopu biljaka ( broj biljaka po jedinici površine ) koji želimo ostvariti. Za što točniji utrošak sjemena služimo se sljedećom formulom:

X= 1000*A/B*C*D       
x – sjeme kg/ha
A – planirani broj biljaka/m2
B – broj sjemenki u g
C - % - tak klijavosti
D – poljski faktor

*poljski faktor iznosi 0,7 pri povoljnim uvjetima odnosno 0,5 pri ranijoj sjetvi i nepovoljnijim uvjetima

*ako želimo uzgojiti lukovice promjera 5 - 7 cm planira se sklop os 50-100 biljaka/m2

a za krupnije lukovice radimo sklop od 25 - 50 biljaka/m2

*broj sjemenki u 1g navode sjemenske kuće na pakiranju

Sjetva se vrši preciznom, najčešće pneumatskom sijačicom za sitnosjemene povrtlarske kulture, na dubinu od 1,5 - 3 cm dubine. Sije se u petero ili šesteroredne trake s razmakom redova u traci 25 - 30 cm a između trakama 50 - 60 cm.

Da bi sjeme ujednačeno niknulo sjetveni sloj mora biti jednolično vlažan, a ako to nije omogućeno prirodnim putem treba pristupiti navodnjavanju i to kišenjem s malim intenzitetom, da se izbjegne eventualno stvaranje pokorice finog sjetvenog sloja.

Luk se tijekom uzgoja ne smije uskratiti u opskrbi s vodom pa ako nastup sušni period treba pristupiti navodnjavanju. Naime luk može podnijeti  sušu tj. nedostatak vode ali u takvim uvjetima on prestaje s rastom i razvojem pa se to kompenzira s prinosom koji će biti manji bez obzira na to što luk nastavlja s rastom kod ponovne opskrbe vodom. Najveće potrebe za vodom a i hranivima luk ima u fazi intenzivnog rasta lisne mase te u fazi „glavičanja“ odnosno formiranja lukovice. 3 tjedna prije planiranog vađenja luka treba prekinuti navodnjavanje kako ne bi došlo do pucanja vanjskih suhih listova zbog naknadnog rasta lukovica.

U područjima klime s umjerenim zimama luk se može sijati sredinom kolovoza na isti način kao proljetnom sjetvom. Opskrba vlagom u fazi nicanja je bitna a isto tako i početnoj fazi rasta luka jer poželjno je da se do zime biljke razviju dovoljno da mogu podnijeti eventualni niske temperature a da ne prođu kroz vernalizaciju. Kultivari namijenjeni za taj način uzgoja oplemenjeni su da mogu podnijeti temperature do -10°C uz uvjet da je lažna stabljika promjera 5 - 7 mm.

Upotreba herbicida neizbježna je tijekom cijele vegetacije luka.

Izdvojeni sadržaj