Zlatokaj

Ličinka zlatokaja

Ličinka zlatokaja

Zlatokraj je poznati štetnik šumskih zajednica i svrstan je u skupinu štetnika golobrsta. U ovoj su skupini i druge vrste štetnih leptira - glogov bijelac, gubar, mali mrazovac i dudovac. Štetnici golobrsta intenzivnom ishranom lisnom masom drvenastih kultura dovode do ogoljivanja grana, a kod jake zaraze i cijele krošnje drveta.

Zlatokraj (lat. Euproctis chrysorrhoea L.) predstavlja polifagnog štetnika koji u šumama napada u prvom redu hrast lužnjak a manje grab dok u voćnjacima najveće štete čini na šljivama i jabukama. Pored toga napada i krušku ali se na kruški slabije razvija.
Češće se javlja unutar ili u blizini naseljenih mjesta, jer tamo ovi leptiri dolijeću privučeni svjetlom.

Biologija štetnika

Kukulje se na granama, stablu, a katkad i u zemlji, međutim to je uglavnom neopaženo. Spomenuti štetnik tokom jeseni se u nalazi u fazi spremnoj za prezimljavanje jer se na stablima uočavaju veliki bijelosivi gusti zapredci koji su locirani na vrhovima grana, a u čijoj unutrašnjosti se nalazi veliki broj mladih gusjenica. Leptiri lete u lipnju. Ženke odlažu jaja u skupinama od 150 do 300 jaja, najčešće na naličje lista. Gusjenice izlaze nakon dva tjedna. Intenzivnom ishranom (ukoliko se ništa ne poduzme) izazivaju golobrst. Glavni se napad odvija krajem travnja i u svibnju.

Suzbijanje

Suzbija se vrlo jednostavno skidanjem i spaljivanjem zapredaka i zapredenog lišća zimi kad se on lijepo vidi na voćkama. Veće ili manje smanjenje brojnosti gusjenica postiže se i zimskim prskanjem voćaka. Za suzbijanje ovog štetnika na šljivi kod nas niti jedno sredstvo nema dozvolu. Međutim, za njegovo suzbijanje u šumskim nasadima imaju dozvolu neka sredstva iz skupine piretroida i regulatora rasta i razvoja kukaca koja su dozvoljena i na jabuci i kruški.
Ukoliko se radi o starijem nasadu voća gdje je odsijecanje grančica sa zapredcima otežano potrebno je upotrijebiti voćarske škare sa produženim-podesivim ručkama. Prilikom uklanjanja zapredaka potrebno je izbjegavati kontakt sa gusjenicama jer njihove dlačice na ljudskoj koži izazivaju lokalne alergije i svrbež.
Eventualno suzbijanje gusjenica zlatokraja kemijskim pripravcima u voćnjacima može se provesti tijekom ranog proljeća kada gusjenice napuste zapredke i kada se hrane izgrizanjem pupova i mladih listova držeći se zajedno u skupinama. U tu svrhu mogu se koristiti pripravci na osnovu aktivne tvari klorpirifosetila i alfacipermetrina.
Kemijski pripravci imati će učinak u suzbijanju gusjenica zlatokraja samo ukoliko se ono izvrši pravodobno odnosno dok se gusjenice nalaze u mlađem razvojnom stadiju tj. dok nisu dulje od 1,5 cm. Radi bolje učinkovitosti potrebno je tretiranje organizirati na način da voćari određenog lokaliteta (sela) zajednički vrše tretiranje svojih nasada koje se po potrebi može ponoviti.