Važnost kemijske analize tla

Reflektolab

Reflektolab

O važnosti kemijske analize i planiranju gnojidbe za ostvarenje visokih i rentabilnih prinosa nikad dovoljno ponavljanja. Vrlo važna agrotehnička mjera, koja se nažalost još uvijek dosta rijetko provodi.

Temelj svake pravilne gnojidbe je utvrđeno stanje pristupačnih biljnih hranjiva u tlu na kojem se namjerava uzgajati određena kultura. Ujedno, potrebno je znati ostala fizikalna i kemijska svojstva tla, klime te potrebe kultura za biljnim hranjivima. Stoga je važno barem svake 4-5 godina uzimati uzorke tla i napraviti kemijsku analizu tla. Osim toga, za sve trajne nasade (voćnjaci i vinogradi) prije podizanja nasada moraju se uzeti uzorci tla i utvrditi stanje hranjiva u tlu. Na temelju toga primijeniti će se veće količine potrebnih biljnih hranjiva prije sadnje, na zalihu u dublje slojeve tla, koje će onda nasadi koristiti tijekom svojeg dugogodišnjeg rasta i razvoja.Za izradu pedološke analize uzimaju se uzorci tla s terena na kojem namjerava uzgajati ratarska, povrtlarska ili voćarska kultura i to prema standardnoj metodi.Za intenzivnu biljnu proizvodnju potrebna je povoljna plodnost tla. Jedna od značajki plodnosti tla je stanje opskrbljenosti tla hranjivima koje se dobiva ispitivanjem tla na oranicama, u voćnjacima i povrtnjacima. Samo kemijskom kontrolom tla možemo saznati kakvo je ono doista, pa analiza tla postaje nužnost za modernu poljoprivredu. U pravilu je tako da možemo povećati prinose ako smanjimo kiselost tla, jer biljke na kiselijim tlima otežano dolaze do hranjiva zbog veće koncentracije iona vodika, aluminija i mangana.Zbog toga se obavlja kalcizacija tla na različite načine, a s ciljem ubrzavanja rastvaranja organske tvari, suzbijanja razvoja štetnih gljivica u tlu, poboljšanja strukture i dr.

Uzimanje uzoraka obavlja se poslije skidanja usjeva, i prije bilo kakve gnojidbe. Za izradu pedološke analize uzimaju se uzorci tla s terena na kojem namjerava uzgajati ratarska, povrtlarska ili voćarska kultura i to prema standardnoj metodi. Ispitivanje se obavlja u ovlaštenom laboratoriju radi određivanja bioloških, kemijskih i fizikalnih svojstava tla.Primjerice, za praktičnu uporabu nužni su podaci o veličini mineralnih čestica (tzv. tekstura tla), vrijednost aktualnog aciditeta, tj. kiselosti (pH) tla koji nam daje siguran uvid u kisela, odnosno bazična svojstva tla, sadržaj topivog (biljci pristupačnog) fiziološkog aktivnog fosfora i kalija izraženog u mg/ na 100 g tla, te postotni sadržaj humusa u tlu. Samo se na temelju cjelovite analize može izraditi program poboljšanja svojstava tla. Bez analize najčešće se griješi neprimjerenom gnojidbom koja šteti biljci i tlu, smanjuje se urod, a povećavaju troškovi.

Analizom tla se utvrđuje:

  • PH
  • Ukupni CaCO3
  • Aktivno vapno
  • Ukupni dušik (N)
  • Organska tvar
  • Humus
  • Fiziološki aktivni fosfor i kalij (P2O5 i K2O)
  • Određivanje olova (Pb), bakra (Cu), cinka (Zn), mangana (Mn), željeza (Fe), kadmija (Cd)
  • Ukupni sumpor (S)
  • Tekstura tla
  • Druga fizikalna svojstva (kapacitet, propusnost, gustoća, pF – vrijednosti, ...)

Kiselost tla je izuzetno velik problem ne samo za uzgoj biljaka, jer u kiseloj sredini dolazi do redukcije nitrata i nitrita, koji štetno djeluju za zdravlje čovjeka.Točna analiza tla ovisi o uzimanju uzoraka na određenoj parceli. Uobičajeno je da se kod uzorkovanja velikih poljoprivrednih površina uzimanje uzoraka obavlja po putanji zamišljenog slova W koje pokriva cijelu površinu.Uzorci se ne bi smjeli uzimati u područjima koja su blizu živica, ispod drveća ili su uz zgrade.Uzorci gdje se uzima tlo ne smiju biti u depresijama, uz rub parcele ili tamo gdje je neravnomjerno razbacano umjetno gnojivo. Uzimanje uzoraka može biti dijagonalno ili cik-cak. Uzorci se uzimaju na različitim dubinama, ovisno za koju se kulturu radi kemijska analiza.

Za ratarske dubine uzimaju se uzorci do 30 cm dubine, a za višegodišnje kulture od 0 do 30 i od 30 do 60 cm dubine (dvije dubine). Uzorci se uzimaju u vrećicu. Iskopa se jama tako da se lopatom može zarezati sloj debljine dva do četiri centimetra, dubine 0 do 30 cm, izvadi se, te se nožem skine zemlja sa svake strane lopate, tako da po sredini lopate ostane sloj zemlje širine 3 do 5 cm. Taj se sloj zemlje stavlja u vrećicu, a kada se uzme dovoljan broj uzoraka zemlja se dobro pomiješa i zatim se izdvoji jedan kilogram zemlje koji se daje na analizu tla. Na isti se način uzima i uzorak sloja iz dubine od 30 do 60 cm.

Analize tla putem klasičnih laboratorijskih metoda se dobro poznate kod nas. Pored toga razvijeni su i sustavi koji omogućuju da se poljodjelci te manja i veća poljoprivredna poduzeća mogu opremiti uređajima pomoću kojih na jednostavan, pristupačan i brz način mogu sami obavljati kontrolu plodnosti tla. Takve sustave moguće je kupiti i u Hrvatskoj. To omogućuje korisniku donošenje odluke o racionalnoj gnojidbi čime utječe na visinu prinosa, dakle na ekonomski isplativu biljnu proizvodnju, a posredno i na očuvanje okoliša budući da pravilnim doziranjem gnojiva smanjuje zagađivanje zemlje, zraka i okolnih voda.

Visinu priroda i njegovu kvalitetu u složenom i dinamičnom sustavu tlo-biljka-atmosfera određuju brojni biološki, klimatski i zemljišni činitelji, jednom riječju kvaliteta tla kao njegovo najvažnije svojstvo, ali koje nije moguće apsolutno odrediti pa se bitno razlikuje potencijalna od efektivne plodnosti. Stoga bez adekvatne gnojidbe nema visokih i stabilnih prinosa, potrebne kvalitete proizvoda, niti profitabilnosti pa se gnojidba opravdano smatra najvažnijom agrotehničkom mjerom u primarnoj organskoj produkciji, a određivanje doze gnojiva, njegove vrste, vremena primjene i načina gnojidbe mora se temeljiti na znanstveno-stručnim spoznajama o raspoloživosti i odnosima hranjiva u tlu, fiziološkim potrebama biljke, ekonomičnosti proizvodnje te intenzitetu i smjeru utjecaja pojedinog agroekološkog činioca.