Tuča - ozbiljna opasnost u ljetnom razdoblju

Tuča kao najkrupniji i najrazorniji oblika padalina može vrlo brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim kulturama koje nisu fizički zaštićene od ove oborine. U članku je nekoliko informacija o nastanku tuče i kako što bolje zaštitit svoj nasad.

Krajem proljeća i početkom ljeta dolazimo u razdoblje gdje u našem podneblju postoji velika mogućnost od nastajanja tuče. Tuča je najkrupnija oborina i veličina pojedinih komada može varirati od 0.5 – 200 mm u promjeru, a može težiti i do 0.5 kg. Nastanak tuče je vrlo složen no u osnovi se sastoji od toga da uzlazna struja zraka tjera krupnije kapi vode do visine gdje se one počnu smrzavati. To se ponavlja nekoliko puta i na taj način tuča dobiva na veličini i masi. Kada ta masa postane prevelika, uzlazna struja zraka komade ne može više držati u zraku te oni padaju na tlo u obliku oborine.

Tuča se formira u kontinentalnim predjelima te u pojasu s umjerenom klimom. Češća je u brdovitijim krajevima pa se gorski predjeli trebaju pojačano čuvati od tuče. Centralna Europa je područje koje reljefno i klimatski odgovara nastanku ove opasne oborine. Kada nastupi grmljavinska oluja praćena tučom, velike površine pod raznim ekonomski važnim kulturama mogu ostati kompletno uništene. Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50-80%, a nerijetko se dogodi da za jakih oluja u samo 15-20 minuta nastane 100%-tna šteta. Komadi leda svojim padom s velike visine nanose direktnu mehaničku štetu svim izloženim dijelovima biljke pa nakon kratkog vremenskog roka usjevi poput pšenice, ječma, kukuruza i ostalih ratarskih kultura mogu biti potpuno uništeni. U voćarstvu i vinogradarstvu tuča nanosi štete listu i plodovima u razvoju pa se tako prinos može znatno smanjiti ili potpuno izgubiti.

Kako se zaštititi od tuče?

Zanimljiva činjenica je da se tokom srednjeg vijeka u Europi zvonilo crkvenim zvonima ili se pucalo iz topova u oblake kako bi se pokušalo spriječiti tuču i naravno štete na usjevima. Nakon Drugog svjetskog rata počelo se primjenjivati zasipanje oblaka srebrovim jodidom iz zrakoplova. Ta se metoda koristila poglavito u Rusiji gdje tuča redovito odnese velik postotak usjeva.  Ta tvar se i danas šalje u oblake u obliku protugradnih raketa ili projektila sličnih artiljerijskim granatama.

Danas se preporučuje kao obavezno praćenje vremenske prognoze i meteoroloških upozorenja kako bi se na vrijeme moglo reagirati. U obrani od tuče najefikasnije se pokazalo postavljanje sustava protugradnih mreža. Danas ga svi ozbiljniji proizvođači postavljaju, bez obzira što predstavlja visoko ulaganje, jer sve češće svjedočimo iznenadnim pojavama ljetnih oluja s tučom s lošim posljedicama koje se negativno odražavaju i u sljedećim godinama uzgoja, posebno voćaka i vinove loze.  

Izdvojeni sadržaj