Tripsi na koštićavim voćkama

Imago tripsa

Imago tripsa

Tripsi ili se još često nazivaju resičari to su kukci spljoštena, uska i izdužena tijela koje se na krajevima sužava. Kod krilatih oblika krila su jako uska a njihovi rubovi su obrasli dugima dlačicama koje nalikuju na rese (otud naziv resičari). Boja tijela odraslih kod većine vrsta je sivo-smeđa ili sivo-crna. Ličinke po izgledu sliče odraslim jedinkama a boja tijela im je različita, najčešće žućkasta ili žućkasto-bjeličasta.

Tripsi su veoma sitni kuci, veličine tijela oko 1 – 2 mm. Dakle, radi se o najsitnijim štetnicima poljoprivrednih kultura. Međutim, tripsi i pored tako malih tjelesnih dimenzija mogu biti veoma opasni štetnici poljoprivrednih kultura. Zbog malih tjelesnih dimenzija, te zbog manje-više skrivena načina života tripsi mnogim voćarima zadaju mnogo briga jer najčešće u voćnjacima ne zapažaju njihovu prisutnost sve dok na vidjelo ne iziđu štete od njihovih oštećenja. Kako se obično javljaju u visokoj gustini populacije, dakle javljaju se u velikoj brojnosti, to pravi mnogobrojne ubode na mladom i sočnom staničju cvjetnog pupa, cvijeta, lista ili mladog ploda i isisavaju sokove u kojima se nalaze asimilati koji su potrebni za normalan razvitak cvjetova, odnosno za normalno zametanje plodova.

U proljeće na koštičavim voćkama može se naći veći broj vrsta tripsa. Međutim na našem području su najčešće i najštetnije dvije vrsta: voćni ili kruškin trips, te breskvin trips.

Voćni ili kruškin trips (lat. Taeniothrips inconsequens Uzel.)

Ova vrsta tripsa napada veći broj voćnih vrsta: trešnju, višnju, marelicu, breskvu, šljivu, badem i krušku. Kod nas prvenstveno napada koštičave voćke, a najprije trešnju.

Biologija

Štetnik prezimi u tlu kao odrastao kukac. Aktivira se od sredine siječnja. Kada nastupi bubrenje pupova, dakle kada se počinju razmicati ljuskice koje obavijaju pup, tripsi se zavlače u pupove, bodu staničje nabubrenih pupova i sišu sokove iz povrijeđenog staničja. Kada se otvore cvjetovi tripsi ostaju u njima. U početku siše nektar, a kada nestane nektara, bode plodnicu i siše sokove. U godinama kada se javi u većoj brojnosti može uništiti veći broj cvjetnih pupova i cvjetova, što neupućeni dovode u vezu s izmrzavanjem. Kada početkom listanja nastupi pojava ličinki, one se najčešće hrane sokovima mladih listova izazivajući njihovu deformaciji i šupljikavost.

Štete

Naime, staničje oštećenog dijela lista odumire, a neoštećeni dijelovi se i dalje razvijaju zbog čega dolazi do uvijenosti lista. Kada odumrli dijelovi ispadnu nastaje šupljikavost lista. Kod najranijih sorti trešanja ličinke napadaju i plodove, praveći na njima mnogobrojne ubode i sišu sok, zbog čega se plod slabije razvija, a u slučaju jakog napada suši i otpada.

Breskvin trips (lat. Taeniothrips meridionalis Priesner)

Za razliku od voćnog ili kruškinog tripsa koji je na našem području prisutan od prije mnogo godina, prisutnost breskvinog  tripsa je novijeg datuma. Veličina breskvinog tripsa iznosi oko 1,5 mm. Boje je tamno-smeđe ili sivo-crne, dok su ličinke žućkastosmeđe.

Biologija

Prezimi kao odrasla jedinka ispod naljuštene kore te u pukotinama stabla. Javlja se dosta rano, obično pred početak cvatnje ranih sorti koštičavih voćaka. Nalazi se na breskvama, nektarinama, marelicama i šljivama, a veće štete zabilježena su na nektarinama. Po aktiviranju, trips se hrani dijelovima cvjetova bodući i sišući latice i prašnike. Ličinke najčešće oštećuju plodnicu cvijeta, a po pojavi plodova prelaze na njih, te bodu mlado staničje ploda i sišu sokove.

Štete

Zbog oštećenosti staničje na pokožici ploda nastaju smeđe pjege jer je na tom mjestu staničje oštećeno. Takvi plodovi se nepravilno razvijaju, postaju kvrgavi, a može doći i do pucanja ploda.

Suzbijanje tripsa

Polazeći od činjenice da se i voćni i breskvin trips javlja dosta rano, najčešće u vrijeme bubrenja cvjetnih pupova rano-cvjetajućih sorti koštičavih voćaka, posebno voćni trips, to tretiranje valja obaviti kada cvjetni pupovi dobro nabubre, odnosno kada počnu otvarati pojedini cvjetovi.

Za vrijeme cvatnje ne treba koristiti insekticide zbog mogućnosti trovanja pčela i drugih kukaca koji posjećuju cvjetove i vrše oprašivanje. Tretiranje se može nastaviti nakon početka cvjetanja, dakle kada je otpalo preko 50 % latica, jer tada cvjetovi ne privlače oprašivače budući da u njima nema nektara. Za tretiranje, posebno ako nije prošla opasnost od trovanja pčela i drugih korisnih kukaca, moge se primijeniti pripravci na osnovi fosalona. Prije cvatnje i nakon precvjetavanja mogu se koristiti pripravci na osnovi dimetoata, imidakloprida, acetamiprida te neki od piretroida.