Snijeg i njegov utjecaj na poljoprivredne kulture

Utjecaj snijega

Utjecaj snijega

Kako vrijeme odmiče i godina dolazi kraju vrijeme se mijenja, a zima postaje sve jača i pokazuje se u pravom licu kao surovo godišnje doba. Sastavni dio zime je svakako i snijeg koji uza svu svoju idiličnost može zadati puno glavobolja poljoprivrednim proizvođačima.

S druge strane isti taj snijeg može biti vrlo pogodan za određene kulture. Snijeg je oblik oborine u čvrstom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare te poprima oblik šesterokutnih kristala. Oblici kristala su vrlo različiti pa se mogu opaziti heksagonalne pločice, trokuti, prizme ili razgranati kristali. U meteorologiji snježnim danom se smatra onaj dan kada je barem polovica vidljivog tla pokrivena snježnim pokrovom. Taj pokrov je jako loš vodič topline iz razloga jer između pojedinih pahulja ima praznog prostora u kojemu se nalazi zrak. Prema tome snježni pokrov  štiti tlo od prejakog hlađenja, a zimske usjeve od smrzavanja. Obilan snijeg koji je pao zadnjih tjedana zasigurno će imati utjecaja na kulture koje se nalaze u našem podneblju. Prerano  je davati prognoze o utjecaju te oborine  jer takvo vrijeme, uz oscilacije, će se sigurno nastaviti kroz narednih nekoliko mjeseci, a pravi rezultati se neće vidjeti sve do početka vegetacije (voćke i vinova loza). Suh i prozračan snijeg kakav je pao u prvoj turi ove zime nije nanio nikakvu štetu niti ratarskim niti povrćarskim kulturama. U slučaju pada mokrog snijega ili ledene kiše koja ostaje na granama može uzrokovati oštećenja na voćarskim kulturama i vinovoj lozi u vidu smrzavanja, pucanja i lomljenja grana. Ako u listopadu izostanu mrazevi voćke produže vegetaciju, odnosno ne dođe do otpadanja lišća. Ukupna površina stabla znatno je veća zbog velike lisne mase. Veliki broj listova zadržava veću količinu snijega, a to predstavlja problem ukoliko padaline budu obilnije ili se snijeg dulje zadrži na stablu. Zbog opterećenja koje stvara snijeg može doći do lomova, posebno na mladim i tanjim granama. Nasuprot oštećenjima na voćarskim kulturama i vinovoj lozi ozimim ratarskim kulturama snijeg pogoduje jer ih štiti od niskih temperatura koje su se naglo spustile ispod ništice. Snijeg je i više nego dobrodošao u ovo doba godine za ječam i pšenicu jer njima služi kao toplinski izolator te ih tako čuva od niskih temperatura i golomrazice. Isto tako ima utjecaja i visina snijega pa prema tome što ga je više to su biljke bolje zaštićene. Biljkama trenutno ne treba vegetacija, već mirovanje. One se sada nalaze u toj fazi i čekaju više temperature dolaskom proljeća. Idealno bi bilo kada bi se snijeg zadržao što duže, čak do kraja veljače, te se tada počeo topiti. Tada bi usjevi imali idealne uvjete za rast. Najgori scenarij za biljke bio bi kada bi zatoplilo i sadašnji snijeg bi se otopio, a potom da temperatura zraka padne ispod nule. To bi izazvalo šok za biljke i u kakvom stanju bi dočekale proljeće samo bi mogli nagađati. 

Izdvojeni sadržaj