Početak vegetacije - vrijeme za prve zaštitne mjere u vinogradu

Vinograd

Vinograd

Početkom vegetacije koja je zbog jake i dugotrajne zime zakasnila u odnosu na prošle godine započelo je rosenje (plač) i bubrenje pupova vinove loze. Stabilizacijom vremena tek prolaskom prve dekade travnja opaža se relativno stabilno vrijeme s temperaturama koje se kreću uglavnom oko i nešto više od 17°C.

Nastupanjem takvog vremena i paralelno s kretanjem vegetacije raste opasnost od napada štetnika i bolesti opasne po vinovu lozu. Jedna od bolesti koja je učestala otvaranjem zimskih pupova i pojavom zelenih vrhova lista je crna pjegavost koja nastupa kod dugotrajnog vlaženja površine biljke, a očituje se vidljivom promjenom boje u srebrnkasto bijelu te sitnim crnim pjegama na uzgojnoj rozgvi. Kod sorata koje ranije kreću s vegetacijom, a i kod onih kasnijih mogu se očekivati štete od gusjenica u obliku izgrizanja pupova. Protekla jesen je bila vrlo povoljna za razvoj prezimljujućih populacija mrazovca i sovica. No prema iskustvima iz prijašnjih godina najveće se štete mogu očekivati od grinja šiškarica (loznih grinja) koje uzrokuju akarinozu. Lozne grinje su paučnjaci koji se teško mogu opaziti bez povećala i koje žive na svim mladim nadzemnim vegetativnim djelovima vinove loze. Sišu njezin sok, a vinova loza reagira u vidu kovrčanja lista. Tu je i naziv „kovrčavost lista loze“ koji uz tu pojavu dobiva i žute pjege. Još jedna pojava je zastoj rasta mladica, a to skraćuje intenodij. Vrlo jake populcije se mogu očekivati na sortama poput graševine, zelenog silvanca, sauvignona i drugih. Pošto većina proizvođača u svojim nasadima ima sorte s različitim vremenima dozrijevanja preporučuje se u sljedećih nekoliko dana pregledati razvojne stadije pojedinih sorata i prema tome razraditi plan prve zaštite protiv štetnih gusjenica, grinja i crne pjegavosti.

Kombinacija bakreno mineralnih pripravaka u smanjenoj koncentraciji 2% (Crveno ili Mineralno ulje) može se primjenjivati u manjim nasadima gdje se grožđe proizvodi za vlastite potrebe. Bakreni se fungicidi ograničavaju u integriranoj proizvodnji, ali se mogu koristiti kod nasada koji imaju pojačanu pojavu naglog sušenja trsova tokom jako toplih ljetnih mjeseci. Bakreni pripravci se mogu koristiti u vinogradima gdje je u prošlosti bilo pojave Agrobacterium tumefaciens uzročnika bakterijskog raka. No fungicidi na bazi bakra ne spriječavaju pojavu grinja šiškarica niti štetnih gusjenica koje prezime na trsovima. Taj problem se rješava tako da se zaštita protiv njih planira tek u stadiju vunastog pupa. Tada se preporučuje koristiti sumporne fungicide s dodatkom naturalita ili biotehničkih insekticida kako bi odmah suzbili i gusjenice. Vrlo je važno napomenuti kako se nekim mineralnim pripravcima kao što su Bijelo ulje EC  ili kombiniranim pripravcima koji sadrže mineralno ulje ne preporuča dodavati neke organske pripravke koji služe suzbijanju crne pjegavosti  (Delan 500, Folpet 50 WP, Merpan i sl.). Tokom travnja i svibnja se može očekivati nestabilno vrijeme koje često oscilira s toplim i hladnim periodima  pa se veće štete od grinja očekuju baš u tom razdoblju (pogotovo za vlažnijeg i hladnijeg vremena). Kod nasada gdje je prijašnjih godina primječena šteta od grinja i erinoze zaštita se može provoditi pojačanom koncentracijom fungicida na bazi sumpora  u količini od 5 kg/ha ili Tekućim sumporom SC u količini od 5 l/ha i s najvećim utroškom škropiva od 200 litara po hektaru. Dane količine su registrirane za mjere zaštite od pepelnice vinove loze, ali uz smanjeni utrošak škropiva 200 l/ha i dobivenu koncentraciju od 2,5% povećava se učinkovitost protiv lozne grinje. Fungicidi na bazi sumpora u pojačanoj mjeri imaju efekt i protiv crne pjegavosti, ali njihov se učinak na grinje smanjuje tokom hladnijeg i vlažnog vremena.

Dakle u razvojnom stadiju vunastog pupa moguće su pojave loznih grinja šiškarica (akarinoza i erinoza), crna pjegavost i štetne gusjenice. Protiv tih štetnika tretiramo sa sumpornim fungicidima (WG i SC) u količini 5,0 kg/ha uz smanjeni utrošak škropiva (oko 2,5 kg ili litara na 100 litara vode) za lozne grinje i akarinozu. Protiv crne pjegavosti tretiramo organskim površinskim fungicidima 30-40% propisan količine (Antracol, Polyram, Dithane, Folpet ili Folpat, Delan i sl.) Protiv štetnih gusjenica tretira se samo prema potrebi i to regulatorima razvoja kukaca. Tokom razvoja prvih listića (fenofaza D-E) i porastom na 4-5 cm moguće su pojave crne pjegavosti, crvenog voćnog pauka i lozne grinje te se još mogu pojaviti zelena stjenica i trsna uš. Protiv crne pjegavosti u toj fazi tretiramo površinskim fungicidima u količinama 50-60% od propisane, protiv crvenog voćnog pauka i loznih grinja borimo se specifičnim akaricidima koji su učinkoviti u suzbijanju dvije grupe grinja (lozne grinje i crveni pauci) a to su Ortus SC i Demitan SC. Protiv pepelnice se koriste sumporni fungicidi u količini od oko 2 kg/l/ha. Protiv zelene stjenice i trsne uši tretira se samo po potrebi s Mosiplanom SP i Calypsom SC. 

Prve mjere kemijske zaštite v. loze preporučuje se provoditi isključivo metodom prskanja tj. bez zračne struje ventilatora.

Izdvojeni sadržaj