Maslinarstvo i vinarstvo EU

Nakon ulaska u EU hrvatski vinari i maslinari nastavit će se normalno baviti svojom djelatnošću, budući da EU izdvaja znatne količine novca za potporu vinogradarstvu i maslinarstvu u državama članicama, ali dodatna sredstva neće biti odobrena.

Vino je izuzetno važno za gospodarstvo Europske unije. Prosječna proizvodnja u zadnjih je pet godina iznosila oko 178 hektolitara, vrijednih oko 16 milijardi eura. Europa je najveći svjetski proizvođač i izvoznik vina. Međutim, Europska komisija upozorava kako uvoz snažno raste te bi uskoro mogao premašiti izvoz. Ona želi zaustaviti ovaj trend trošeći više na “povećanje kvalitete i konkurentnosti”, a manje na skladištenje “jezera vina” i destilaciju viška vina u industrijski alkohol.
EU troši oko 1.3 milijarde eura godišnje na subvencije za proizvodnju vina. Planirana reforma ne predviđa izmjenu tog iznosa. Umjesto toga, planira se preusmjerivanje subvencija.

Reforma koju je EU usvojila 2008. ima sljedeće ciljeve::

  • učiniti proizvođače vina još konkurentnijima – poboljšati reputaciju europskih vina i ponovno osvojiti tržišni udio u EU i izvan nje
  • učiniti upravljanje tržištem jednostavnijim, jednostavnijim, jasnijim i djelotvornijim, kako bi se postigla bolja ravnoteža između ponude i potražnje
  • sačuvati najbolje tradicije europskog vinarstva i povećati njegovu društvenu i ekološku ulogu u ruralnim područjima.

Postojeća ograničenja za sadnju vinograda bit će uklonjena 2015. godine, što će konkurentnim proizvođačima omogućiti da povećaju proizvodnju.
Europska unija je najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja, s 80% ukupne svjetske proizvodnje i 70% ukupne svjetske potrošnje (oko 2000 tona u 2004. godini). Europska zajednica također je najveći potrošač maslinovog ulja, s prosjekom od 1.8 milijuna tona u posljednje tri godine. Na nju otpada  prosječno 71.5% svjetske potrošnje. Premda je tržište Zajednice visoko integrirano i karakterizirano povećanom razinom trgovine, na nacionalnim tržištima su i dalje prisutne specifičnosti po pitanju cijena.
U EU se za maslinovo ulje do studenog 2005. godine isplaćivala potpora koja je iznosila 1.322 eura po toni proizvedenog ulja. Za sektor maslinarstva u okviru europskog zakonodavstva nisu predviđene kvote. Prema novim Uredbama EU koje reguliraju potpore u poljoprivredi, maksimalno 40 % od ukupnih potpora i dalje će biti vezano uz hektare ili broj stabala. U pregovorima s EU-om poticaji za maslinare bit će određeni upravo na temelju broja stabala maslina. Budući da će određene kvote biti teško mijenjati, broj maslinika treba povećati prije ulaska u Uniju.
Najvećim izazovima u pregovorima u području poljoprivrede smatraju se utvrđivanje razina proizvodnih kvota, jer o njima ovisi visina potpora koji će Hrvatska povlačiti iz zajedničke blagajne.

Izdvojeni sadržaj