Povećanjem nadmorske visine smanjuje se temperatura zraka. Zbog toga je na većim visinama cvjetanje i sazrijevanje plodova kasnije.
Položaj
Orah se može uzgajati na raznim nadmorskim visinama do oko 1000 m n.v. Iznad 800 m n.v. prinosi oraha su neredoviti, plodovi su sitniji, a često nema nikakvog roda. Stabla oraha rastu, ali ne rađaju.
Nagib terena nije ograničavajući čimbenik u organiziranju proizvodnje oraha. Koriste se i tereni s vrlo oštrim reljefom, ali nakon što se na njima izgrade terase.
Blizina mora, jezera ili velikih rijeka utječe na smanjenje temperaturnih razlika, na povećanje relativne vlažnosti zraka, na početak vegetacije (vegetacija počinje kasnije), pa i na fazu cvjetanja i završetak vegetacije.
Priprema tla
Da bi se orah pravilno razvijao, redovno rađao i duže živio, treba pažljivo pripremiti tlo. Priprema tla se uglavnom sastoji u čišćenju terena, ravnanju, melioriranju i rigolanju.
Agromelioracijskom gnojidbom treba u sloju tla od 45 do 50 cm osigurati optimalne količine hranjivih tvari neophodnih za redovnu i obilnu rodnost oraha. Osnovnu gnojidbu tla (fertilizaciju) treba izdvojiti tako da se polovica planirana količine gnojiva prije rigolanja zaore na 20 cm, a druga polovica razbaca u trenutku rigolanja. Agromelioracijskom gnojidbom treba poboljšati plodnost tla, tako da ono u sloju od 45 do 50 cm sadrži oko 2,5-3 % humusa, 1,5,-3 % kalija, 0,12-0,13 % fosfora i 1,1-1,25 % magnezija i potrebne količine mikroelemenata. Neposredno nakon unošenja organskih i mineralnih gnojiva tlo treba poorati.
Rigolanje prije podizanja intenzivnih nasada je jedna od neophodnih mjera. Poslije rigolanja tlo postaje porozno i s povoljnim vodno-zračnim i toplinskim režimom, što je uvjet dobrog razvitka korijenovog sustava mladih sadnica, a kasnije i odraslih voćaka.
Podizanje nasada
Kada se plantažni nasad podiže na većoj površini, vrlo je važno da se ta površina podijeli na parcele. Kroz sredinu nasada, u najvažnijem pravcu treba izgraditi glavni put. Međutim, ako se orah uzgaja u čistoj kulturi, parcelacija nije neophodna jer se međuredni prostori mogu koristiti za puteve.
Pravilan raspored sadnica prije svega osigurava dovoljno životnog prostora (hrana, svjetlost i voda), sigurno oprašivanje, odnosno oplodnje i primjenu mehanizacije.
U suvremenoj proizvodnji oraha s primjenom mehaniziranih procesa odstupa se od tradicionalnog shvaćanja da je orah voćka koja zahtijeva znatno veći prostor nego druge vrste voćaka. Zbog toga se pri određivanju razmaka oraha, odnosno broja stabla po jedinici površine, treba voditi računa o primijenjenom stupnju intenzivnosti u uzgoju i o namjeni proizvodnje. Naročito treba voditi računa o čimbenicima koji utječu na razmak, kao što su podloge, osobine tla, oblik krune, genetsko-biološke osobine sorte i odlika područja u kojem se nasad podiže.
