Vađenje krumpira se temelji na cilju racionalnog vađenja svih gomolja iz zemlje sa što manjim oštećenjima uz odvajanje zemlje, kamenja i biljnih ostataka.
Rane sorte su spremne za berbu od početka do sredine ljeta, srednje kasne od kasnog ljeta do rane jeseni, a kasne dozrijevaju od početka do sredine jeseni. Prinos u RH službeno se kreće od 20 – 45 t/ha.
Vrijeme za vađenje krumpira jest kad su gomolji završili svoj fiziološki razvoj uz odumiranje nadzemnih dijelova biljke. Pokožica gomolja mora biti čvrsta, što je jedan od uvjeta za bolje čuvanje. Krumpir se može vaditi i prije fiziološke zrelosti što ovisi o ekonomskom učinku, tj. cijeni mladog krumpira.
Za dulje čuvanje jestivog krumpira idealna temperatura skladišta trebala bi biti 4 – 5 °C, relativna vlažnost zraka 92 – 95 % uz povremeno provjetravanje. Čuvanjem krumpir gubi na težini 7 – 10 % od ukupne uskladištene težine zbog pojačanog disanja, ishlapljivanja, proklijavanja, truljenja i dr.
Najvažniji otkupljivači konzumnog krumpira su veliki trgovački lanci: Lidl, Konzum, Billa, zatim industrijskog krumpira za preradu u čips najveći kod nas je Franck.
