Štetnici oraha

Mala orahova uš

Chromaphis juglandicola Kltb.

Ova uš je karakteristična za orah. Nije privlačna mravima.

Štetnik napada

• Lišće.

Opis štetnika

• Krilate viviparne ženke su blijedožute boje s jednim ili dva para crnih mrlja na leđnoj strani zatka. Tijelo je dugo oko 2 mm.
• Nimfe su slične boje kao i odrasle uši, često i sa četiri para crnih mrlja na zatku.
• Beskrilne viviparne ženke nema.
• Krilati mužjaci su slični ženkama, ali imaju crnu glavu i prsište.
• Jaja su eliptičnog oblika, sjajno crne boje.

Biologija i životni ciklus štetnika

• Prezimi kao zimsko jaje. Odrasli žive na naličju lišća, obično uz žile. Iz zimskih jaja razvija se uš osnivačica tijekom travnja i na početku svibnja. Hrani se na pupovima i mladim listovima. Prvu generaciju i njihovo potomstvo kroz proljeće i ljeto čine krilate, partenogenetske, viviparne ženke sve do trenutka kad dođe vrijeme za seksualnu reprodukciju. Seksualni oblici javljaju se od rujna do studenog. Ženke polažu jaja na koru mladica, na bazu pupova ili na lišće.

Štete koje izaziva štetnik

Napada lišće na naličju. Takvo lišće žuti, a kod jačeg napada i prijevremeno otpada. Kvaliteta i prinos oraha se smanjuje

Orahov savijač

Cydia amplana Hb.

Katkad se na orahu javlja zajedno s jabučnim savijačem. Može napasti i plodove lijeske i pitomog kestena.

Štetnik napada

• Listove i mlade plodove.

Opis štetnika

• Leptirić ima raspon krila oko 2 cm. Prednja krila su pepeljastosive boje, a pri vrhu imaju poprečnu bakrenastocrvenu prugu. Zadnja krila su tamne i zagasite boje.

Biologija i životni ciklus štetnika

• Prezime odrasle gusjenice ispod kore. Leptiri se javljaju u proljeće kada odlažu jaja na naličje lišća. Iz jaja se razvija gusjenica koja se hrani na lišću, a može napasti i mlade plodove. Odrasli leptiri se ponovo javljaju sredinom ljeta i odlažu jaja na plodove. Iz njih će se razviti gusjenice druge generacije. Jedna gusjenica može oštetiti nekoliko plodova.

Ima dvije generacije godišnje.

Štete koje izaziva štetnik

• Lišće napadnuto gusjenicama se uvija prema unutra. Mogu napasti imlade plodove koji onda otpadaju.

Gusjenice druge generacije uzrokuju „crvljivost“ plodova.

Orahova muha

Rhagoletis completa

Orahova muha je štetnik podrijetlom iz Sjeverne Amerike (SAD i Meksiko). Prema literaturnim podacima može napasti breskvu i nektarinu, ali prvenstveno napada orah. U Europi se najprije proširila u sjevernoj Italiji, odakle se počela širiti u Švicarsku, a naknadno u Sloveniju i Njemačku.

U Hrvatskoj, orahova muha je najprije uočena u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a kasnije u Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji. 2011. godine prvi puta je zabilježena i u Međimurskoj županiji.

Štetnik napada

• Plodove. 

Opis štetnika

• Odrasli oblici orahove muhe su veličine oko 5 mm, svijetlosmeđe su boje i imaju svijetle, žućkaste noge. Krila su im prozirna i na njima se nalaze tri uočljive tamne pruge od kojih je jedna u obliku slova V. Na leđnoj strani, gdje se krila spajaju s prsištem, ima jednu žutu točku. Ima zelene oči.

Ličinke su bez nogu i glave, blijedožute su boje, veličine 8 do 12 mm, a promjera 1,5 do 1,6 mm. 

Biologija i životni ciklus štetnika

• Ovaj štetnik najveći dio godine preživljava kao kukuljica u tlu. Odrasli oblici javljaju se tijekom ljeta. U nekim područjima odrasle muhe započinju s letom već u lipnju, ali se najveća brojnost očekuje u srpnju i kolovozu. Desetak dana nakon prve pojave muha počinje odlagati jaja. Ženke odlažu oko 15 jaja u zelenu lupinu ploda. Nakon ishrane u zelenoj lupini, koja traje 3 do 5 tjedana, odrasle ličinke se spuštaju i zavlače nekoliko centimetara u tlo gdje se kukulje u pupariju. Idućeg ljeta ciklus se ponavlja, iz kukuljica izlijeću odrasle muhe, dok dio kukuljica može ostati u tlu još jednu godinu.

Ima samo jednu generaciju godišnje.

Štete koje izaziva štetnik

• Mjesto uboda na zelenim plodovima oraha, odnosno gdje je ženka položila jaja, potamni u obliku male crne točkice koja se ishranom ličinki povećava. Na mjestu uboda može se pojaviti i smola. Zelena lupina oraha postaje mekana, zbog oslobađanja tanina s vremenom pocrni pa se zalijepi za ljusku oraha od koje se onda teško odvaja. Napadnuti plodovi otpadaju ili ostaju cijelu zimu na drvetu. Napadnuti plodovi nisu atraktivni za komercijalnu prodaju u ljuski. Kako ličinke ne prodiru ispod ljuske, u pravilu ne dolazi do promjene okusa i boje jezgre tj. Sama jezgra ploda nije „crvljiva“. Ali u godinama s ranijom sezonskom pojavom orahove muhe jezgra se slabije razvija, potamni, smežura i pljesnivi. Takve štete na jezgri nastaju jer ličinke muhe koje se pojavljuju od sredine srpnja do prve polovice kolovoza oštete i tkivo peteljke pa je napadnuti plod slabije ishranjen. Muhe koje lete u drugoj polovici kolovoza nisu tako opasne jer kao posljedica njihova razvoja pocrni samo dio zelene ljuske ploda, dok jezgra ostaje neoštećena.

Zaštita od orahove muhe

Prisutnost i praćenje populacije orahove muhe moguće je utvrditi pomoću žutih ljepljivih ploča. One se vješaju u sunčane dijelove krošnje gdje se muha najradije zadržava. Vješanje žutih ploča treba započeti već krajem lipnja odn. najkasnije početkom srpnja. Radi potrebe određivanja rokova kemijskog suzbijanja, na taj je način na jedan ha zemljišta potrebno objesiti barem tri ljepljive ploče. Većim brojem postavljenih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost. Ranije napadnuti i otpali plodovi se ujesen sakupljaju i spaljuju. Plitkom jesenskom obradom tla ispod stabla oraha, na dubinu 5 do 20 cm, također se smanjuje populacija ovog štetnika jer se kukuljice spravljaju u površinski sloj gdje je vjerojatnost od njihova zimskog smrzavanja veća. Kako u Europi, tako i u Hrvatskoj nema registriranih insekticida za suzbijanje orahove muhe. Ali iskustva s kemijskim suzbijanjem drugih voćnih muha potvrđuju djelotvornost insekticida iz skupine neonikotinoida kao npr. tiametoksam, acetamiprid i sl. Tretira se jednim od spomenutih pripravaka nakon masovnijeg ulova muha na žute ljepljive ploče ili nakon pojave tamnih točkica sa smolom na zelenoj lupini. Nakon 14 dana obično se tretiranje mora ponoviti. Tehnologija prskanja smjesom atraktanta i insekticida (u pripravku  Success Bait KS) koja se koristi protiv trešnjine i maslinove muhe, također je učinkovita i protiv orahove muhe. Ovim pripravkom se tretira samo dio krošnje tj. pojedine grane te se na taj način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja. Broj naknadnih prskanja ponavlja se svakih 7 do 14 dana, ovisno o oborinama i brojnosti muha. Ovakav način tretiranja samo jednog manjeg dijela krošnje naročito je praktičan na visokim stablima oraha.

Manje značajni štetnici oraha

Ostali manje značajni štetnici oraha su:

• Velika orahova lisna uš (Callaphis juglandis Goetze)
• Orahova grinja (Aceria tristriata Nal.)
• Orahova muha (Rhagoletis completa Cresson)
• Jabučni savijač (Cydia pomonella L.)