Rezidba kruške se razlikuje od rezidbe jabuke. U odnosu na jabuku, kruška se odlikuje užim kutovima grananja i uspravnijim rastom mladica pa ju je potrebno više povijati, posebno u prvim godinama nakon sadnje kako bi se krošnja oblikovala u skladu sa željenim uzgojnim oblikom.
Kruška aktivira veći broj pupova pa je prosječna duljina mladica manja. Ta razlika se može uočiti i među sortama koje prema tome dijelimo u tri grupe. U prvu grupu koja tjera velik broj pupova i ima kraće izboje spadaju Krasanka, Kleržo i Društvenka. U grupu s umjerenim tjeranjem pupova i nešto većom prosječnom duljinom izboja spadaju Viljamovka, Klapov ljubimac, dok najmanji broj pupova tjera sorta Boskova tikvica. Kruška dobro reagira na ranu izolaciju vrhova kako bi se postiglo bolje razgranavanje i širi kutovi grananja.
Za rezidbu na rod potrebno je poznavati način rasta pojedinih sorata. Prema tome na kojoj vrsti rodnih izbojaka donose veći dio priroda, sorte kruške su podijeljene na tri glavne skupine.
Sorte koje rađaju na štrljcima koji se nalaze na dvogodišnjim granama – takav tip rađanja imaju Viljamovka, Pastorčica, Rana Morettinijeva, Trevuška, Klapov ljubimac, Fetelova. Imaju izražen rast mladica iz pupova na vrhu, ali i postranih pupova. Vegetativni rast se brzo premješta u gornje dijelove krošnje. Stoga je potrebno ostavljati samo umjereno bujne jednogodišnje izboje na kojima će izrasti štrljci za rod u sljedećoj vegetaciji. Posebnu pozornost treba posvetiti sprječavanju negativnog djelovanja dominacije vrha njegovom pravilnom izolacijom.
U drugu skupinu spadaju sorte koje imaju umjeren rast gornjih izboja, ali slabo razgranavanje. Većina plodova se nalazi na pršljenastom rodnom drvu. Tu spadaju sorte Kleržo i Srpanjska ljepotica. Rezidba obuhvaća redovitu obnovu rodnih izboja tako da se prekobrojni rodni pupovi odstrane, a da se čim više potakne razgranavanje. Postojeće vegetativne pupove treba iskoristiti, no ako ih nema dovoljno potrebno je čak skratiti starije grane kako bi se potaknuo vegetativni rast. Uz to se preporučuje dodavanje umjerene količine dušičnih gnojiva.
U treću skupinu ubrajaju se sorte koje se odlikuju jakim razgranavanjem i obrastanjem s velikim brojem rodnih pupova. Često se i na gornjoj polovici duljih jednogodišnjih izboja mogu naći rodni pupovi. Tu spadaju sorte Krasanka i Društvenka. Rezidbom je potrebno prorijediti suvišne rodne pupove, dok se obnova rodnih izboja postiže relativno jednostavno. Već je i samo prorjeđivanje dovoljno za održavanje odgovarajuće ravnoteže rasta i rodnosti. Bitno je na voćki ostaviti onoliko rodnih pupova koliko ih ona može podnijeti u skladu sa svojom kondicijom i starošću. Poželjno je i redovito prorjeđivanje plodova jer se zbog prevelike rodnosti može smanjiti vegetativni rast i može doći do pojave alternativne rodnosti.
