Zob

Kvaliteta zrna i skromni zahtjevi u uzgoju daju zobi posebnu važnost. Zrno zobi odlična je stočna hrana, ali sve se više upotrebljava i u ljudskoj prehrani (zobene pahuljice, brašno, krupica, ljuskice). U odnosu na druge žitarice zrno zobi sadrži i do tri puta više masti, a bjelančevine su znatno probavljivije. U ishrani stoke i slama je zobi krma jer je znatno kvalitetnija od slame ostalih žitarica. Za ishranu stoke koristi se i u zelenom stanju i u smjesi s leguminozama.


Objava reklama HR 1Objava reklama HR 1
Proizvode se uglavnom jare forme zobi no postoje i ozime sorte.
  1. Lat. Avena sativa orientalis (pljevičasto zrno)
  2. Lat. Avena sativa nudae (golo zrno)
  3. Lat. Avena byzantina

Do danas, podrijetlo je o zobi još  neodređeno, a nije ni ustanovljeno njeno podrijetlo. Kao kultivirana biljka spominje u Grčkoj još u 4. stoljeću pr. Kr. U Maloj Aziji bila je rasprostranjena još u 2. stoljeću pr. Kr., a u zapadnoj i sjevernoj Europi pronađena je u sojenicama iz brončanog doba. U srednjem vijeku zob je bila glavna prehrambena namirnica sjevernih naroda. Zob je danas, nepravedno, poznatija kao žitarica za prehranu stoke, a posebno konja, nego što je zastupljena u ljudskoj prehrani. Zob se, kao i druge žitarice, uzgaja i upotrebljava u ljudskoj prehrani preko 2 000 godina. Koristi se izvorno u obliku sjemenki ili u obliku raznih proizvoda poput kaše, pahuljica i brašna. Zrno zobi najbolji je izvor kalcija među žitaricama, te bitno pridonosi zdravlju zubi i kostiju. Bogata je vlaknima koja utječu na smanjenje kolesterola u krvi te poboljšanje probave. Neobično je važna u dijetalnoj ishrani, jer u sebi sadrži sve važnije vitamine i minerale.

Proizvodnja zobi za ishranu stoke i ljudsku prehranu obuhvaća niz agroteničkih postupaka od analize tala pa do žetve i uskladištenja. Prije svega ovisi o: analiza tla i klimatskih uvjeta, plodosmjeni, predusjevima, obradi tla, optimalnim rokovima za sejtvu, sortimentu (introducirane jare sorte zobi, domaće sorte jare zobi, domaći kultivari ozimo-jare zobi), gnojidbi, zaštiti i žetvi.  U Hrvatskoj se zob sije na približno 22 000 ha, a ostvaruje prosječan prinos zrna od 2,5 t/ha.


Objava reklama HR 2Objava reklama HR 2

Morfologija zobi

Zob razvija metlicu za razliku od ostalih strnih žitarica (klas) koja se sastoji od glavne grane od koje se odvajaju postrane grane i grančice, na čijim se krajevima razvijaju klasići. Zob je samooplodna. Masa 1 000 zrna iznosi oko 20 – 25 g, a hektolitarska težina oko 45 – 50 kilograma. Vegetacija ozime zobi traje oko 3-4 mjeseca. 

Korijen se sastoji od primarnog (tri korjenčića) i sekundarnog korijenova sustava, koji je jako dobro razvijen, prodire duboko u tlo (do 2 m) i ima veliku sposobnost usvajanja hranjiva.

Stabljika je šuplja, visoka 60–120 cm, sastavljena od 5 – 6 nodija.

List zobi sastoji se od lisnog rukavca i lisne plojke, na čijem se prijelazu nalazi jako razvijena opna (ligula), prema čemu se zob lako razlikuje od ostalih žitarica.

Reklama HR 1Reklama HR 1
Reklama HR 2Reklama HR 2
Reklama HR 3Reklama HR 3