Ekonomski najznačajnije bolesti na cvjetači moraju se u toku vegetacije obavezno suzbijati svim raspoloživim mjerama zaštite.
Ekonomski najznačajnije bolesti na cvjetači su: kupusna kila (lat. Plasmodiophora brassicae ), plamenjača kupusa (lat. Peronospora parasitica ), (lat. Pythium spp., lat. Rhizoctonia solani, lat. Olpidium brassicae, lat. Alternaria). Fuzarijsko venuće (lat. Fusarium oxysporum –conglutinans ), venuće izazvano fitoftorom (lat. Phytophtora megasperma ), bijela hrđa (lat. Albugo candida ), suha trulež kupusa (lat. Phoma lingam ), mumifikacija glave kupusa (lat. Sclerotinia sclerotiorum ), pepelnica (lat. Erysiphe cruciferarum ), koncentrična pjegavost kupusnjača (lat. Alternaria spp. ).
Kupusna kila
(lat. Plasmodiophora brassicae )
Ovo je bolest kod koje se simptomi manifestiraju na korijenu. Javljaju se kvrge na glavnom i sekundarnom korijenu te tako umanjuju funkcionalnost korijena. S nefunkcionalnim korijenom biljke ne dobivaju vodu, gube turgor te se suše. Najpogodnije temperature za razvoj bolesti su 18 – 23°C (razvoj gljive moguć je u rasponu od 9 – 30°C ). Da bi došlo do zaraze uz optimalnu temperaturu tlo treba biti zasićeno vodom više od 45% od ukupnog kapaciteta tla za vodu.
Pojava ove bolesti učestalija je na kiselijim tlima. Iz tog razloga uz pravilni plodored ( na istu površinu ne smije se uzgajati niti jedna kultura iz porodice kupusnjača u razdoblju od 5 – 6 godina ) i kalcifikacija tla je preventivna mjera koja se primjenjuje u borbi protiv kupusne kile. Na vrijednosti pH od 7,5 onemogućen je razvoj gljive. Kalcifikacija se ne obavlja od jednom već postupno kroz nekoliko godina.
Plamenjača kupusa
(lat. Peronospora parasitica )
Razvoju bolesti pogoduje kad su noćne temperature 9 – 16°C a kad dnevne ne prelaze 24°C te visoka vlaga zraka. Pri uzgoju presadnica primjenjuju se fungicidi na bazi metalaksila ili benalaksila. Pred sadnju trebao bi se primijeniti neki kontaktni fungicid na bazi bakra. Ako se poštuje plodored, primjenjuje odgovarajući razmak sadnje ( u pregustom sklopu se stvara visoka vlaga zraka ) te rasađuju zdrave presadnice u toku vegetacije kupus nije potrebno tretirati fungicidima protiv ovog uzročnika bolesti.
Polijeganje rasada
Polijeganje rasad izaziva više vrsta gljiva kao što su: (lat. Pythium spp., lat. Rhizoctonia solani, lat. Olpidium brassicae, lat. Alternaria brassicae te lat. Phoma lingam).
Kao što ime bolesti govori ove vrste gljiva uzrokuju polijeganje mladih biljčica netom posađenih.
