Višnja (lat. Prunus cerasus L.) je voćna vrsta koja spada u koštičave voćke. U biljnoj sistematici spada u porodicu ruža (Rosaceae), rod Prunus i podrod Cerasus.
Nastala je križanjem domaće trešnje i divljih, kiselih vrsta. Prije otprilike 2.500 godina, zajedno s trešnjom, višnja se počela uzgajati i to najprije u Turskoj i Grčkoj, a zahvaljujući Rimljanima te dvije vrste proširile su se dalje po cijeloj Europi.
Zbog posebnih unutarnjih svojstava ploda, višnja se s pravom naziva plemenitom voćnom vrstom. Njezina najveća važnost je u prerađivačkoj industriji.
U Hrvatskoj se uzgaja u dva proizvodna područja, sjevernom kontinentalnom dijelu i u sredozemnom dijelu tj. u Dalmaciji. Proizvodnja višnje u ova dva proizvodna područja se itekako razlikuje. U Dalmaciji proizvodi se vrlo poznata sorta višnje zvana Maraska.
Hranjiva vrijednost višnje
Poznato je da nutricionisti redovito preporučuju konzumiranje što više raznovrsnog voća, a razloga za konzumiranje višanja je uistinu mnogo. Višnje su poznate po svojoj živoj crvenoj boji. Tu boju duguju polifenolnim flavonoidima antocijanima, pigmentu koji daje crvenu, ljubičastu ili plavu boju voću, a najviše su koncentrirani u koži.
| Energetska vrijednost višnje | ||
| Nutrijent | Mjerna jedinica | Količina |
| Energetska vrijednost | kcal | 50,00 |
| Ukupno bjelančevina | g | 1,00 |
| Ukupno ugljikohidrata | g | 12,18 |
| Ukupno masti | g | 0,30 |
| Dijetalna vlakna | g | 1,60 |
| Voda | g | 86,13 |
| Fruktoza | g | 3,51 |
| Vitamin A | 1283,00 | |
| Folati | mcg | 8,00 |
| Vitamin C | mg | 10,00 |
| Vitamin K | mcg | 2,10 |
| Mg | mg | 9,00 |
| P | mg | 15,00 |
| K | mg | 173,00 |
| Na | g | 3,00 |
| Ca | mg | 16,00 |
Uporabna vrijednost višnje
Oporavak sportaša nakon unosa koncentrata soka od višnje značajno je brži u odnosu na konzumiranje sokova koji nemaju isti hranjivi sadržaj soka od višnje. Nakon pijenja soka od višnje, sportaši se vraćaju na 90 posto normalne mišićne sile kroz 24 sata, u usporedbi sa samo 85 posto kroz isto vrijeme, ali bez soka od višnje.
Snažni antioksidativni spojevi u soku od višnje smanjuju štetu na mišićima sportaša (a to su oštećenja koja normalno nastaju kada se mišići izrabljuju do svog maksimuma) što omogućava mišićima da se brže oporave tu se ističu anti-upalne, antioksidativne koristi spojeva u crvenom voću koje nazivamo antocijanini, a oni su također odgovorni za žarko crvenu boju višnje.
Konzumiranjem višanja potiče se zdravlje kardiovaskularnog sustava jer doprinose smanjenju razine kolesterola u krvi, smanjenju rizika od pojave ateroskleroze i metaboličkog sindroma. Zvuči nevjerojatno, ali čini se da bi višnje mogle zamijeniti lijekove kao što su aspirin ili ibuprofen kod blažih bolova. Američko društvo kemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od te količine višanja ima isti učinak na oslobađanje od boli kao aspirin ili ibuprofen.
Od višanja se i bolje spava, jer je prirodan izvor hormona melatonina. S dvije čaše soka od višanja tjedno pomažemo regulaciji ritma srca što pomaže zdravijem snu.
