Uzgoj salate iz presadnica ima prednost pred izravnom sjetvom (koja se gotovo i ne prakticira) jer se na taj način omogućava planiranje slijeda berbi a i samo razdoblje berbe se produžuje. Presadnice se uzgajaju u zaštićenim prostorima. Uzgajaju se presadnice golog korijena ili one s grudom supstrata. Prednost se dakako daje presadnicama s grudom supstrata.
Kontejnerski uzgoj presadnica u zaštićenim prostorima
Presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski prostor što omogućuje ujednačen porast biljaka i visoku ujednačenost presadnica.Za uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu.
Omogućava se presađivanje sa supstratom na korijenu kojeg dobro razvijene presadnice u potpunosti prerastu. Presađivanjem s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske uvjete ne doživljavaju stres kao one presađene s golim korijenom pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše i brže se primaju pa je podsađivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne vlažnosti, a presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogućava bolje korištenje postojeće opreme za sadnju, te sadnju na većim površinama u optimalnom vremenu.
Presadnice uzgojene u kontejnerima dospijevaju ranije za berbu i u pravilu daje veće prinose u odnosu na presadnice golog korijena uzgojene na gredicama
Kontejnerski način uzgoja presadnica posebice je prikladan kod proizvodnje hibrida povrća kod kojih je zbog skupoće sjemena izuzetno važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica.
Za sjetvu u kontejnere koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu. Za uzgoj presadnica koriste se kontejneri od polistirena ili plastike. Za uzgoj presadnica brokule koriste se kontejneri s veličinom lončića od oko 25 cm3 . Sjetvu je moguće obavljati ručno ili pak pneumatskom sijačicom.
Mikroklimatski uvjeti pri uzgoju presadnica
Temperatura zraka u ZP se do nicanja održava na 20°C (u razdoblju od 3 – 5 dana) nakon nicanja temperatura se smanjuje na 10 – 15°C. U ljetnom periodu kad su temperature visoke kontejneri se do nicanja drže u hladnijim prostorijama (oko 15 °C) kako bi se izbjegla termodormantnost sjemena. Ako temperature nisu previsoke dovoljno je kontejnere samo natopiti jako hladnom vodom, nakon sjetve pokriti ih stiroporom do nicanja te ih držati na sjevernoj objekta. Ako za to postoji mogućnost posijani kontejneri se do nicanja drži u hladnjači na temperaturi od 3 – 5°C (2 – 3 dana). Kvalitetno razvijena presadnica spremna za sadnju teži oko 2 g te ima 4 potpuno razvijena lista a takva će se presadnica razviti u razdoblju od 3 – 5 tjedana ovisno o vremenu uzgoja tj. o temperaturi, intenzitetu svjetla i dužini dana.
Ako se zbog nepovoljnih vanjskih uvjeta sadnja mora odgoditi (preniske temperature, prevlažno tlo, kiša), presadnice se mogu uskladištiti do 2 tjedna na temperaturi od 1 – 2°C.
Način uzgoja presadnica te njega presadnica do sadnje
Kontejneri se u zaštićenim prostorima smještaju tako da ne budu izravno na tlu već malo uzdignuti, što se postiže postavljanjem cigli ili kamenih blokova na tlo i na njih mreže od betonskog željeza ili drvene letve. Povišeni položaj omogućava brže i bolje zagrijavanje, a zračni prostor ispod kontejnera ne omogućava proraštanje korijena kroz otvor na dnu sjetvenog mjesta, već će on u potpunosti preplesti supstrat u kojemu se razvija čime će opet biti olakšano vađenje presadnica tijekom presađivanja.
Supstrat tijekom čitavog perioda uzgoja presadnica treba održavati umjereno vlažnim. Zbog relativno malog volumena sjetvenih mjesta u kontejnerima zalijevanje je neophodno obavljati ujutro, a tijekom dana vlažnost održavati samo orošavanjem. Predvečer i tijekom noći je poželjno da biljke ostanu neorošene. Za zalijevanje najbolje je koristiti kišnicu sakupljenu sa samih objekata, vodu iz vlastitih bunara ili čistu vodu iz prirodnih vodotoka.. Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda nije najprimjerenije jer takova je voda u pravilu znatno hladnija što može negativno utjecati na razvoj presadnica. Zalijevanje presadnica se obavlja pomoću automatskih kišnih krila s raspršivačima koji stvaraju izuzetno sitne kapi koje ne oštećuju mlade biljčice i ne zbijaju supstrat. Ako se zalijevanje obavlja ručno nužno je koristiti također ruže za zalijevanje koje tvore izuzetno sitne kapljice. Automatskim sistemom za zalijevanje moguće je po potrebi primijeniti i neka lisna gnojiva za prihranu kao što su Fertina P, Profert Mara, Kristalon i neka druga. Prihrana preko lista u proizvodnji presadnica se primjenjuje kad se primijeti gubitak tamnozelene boje, a što je često ako iz razloga nemogućnosti presađivanja u optimalnom stadiju razvijenosti presadnice moraju duže vrijeme biti u kontejnerima.
Korištenjem kvalitetnog tretiranog sjemena i uzgojem u steriliziranom supstratu zaštita presadnica od bolesti tijekom kontejnerskog načina uzgoja uglavnom nije potrebna. No prije presađivanja presadnice je uputno preventivno tretirati nekim od kontaktnih fungicida kao što je mankozeb u koncentraciji 0,2% ili fungicidima na bazi bakra.
Par dana prije planiranog roka presađivanja zaštićene bi prostore trebalo maksimalno otvarati kako bi presadnice došle u izravni kontakt sa sunčevim svjetlom i na taj način se što bolje prilagodile ukupnom spektru sunčevog svjetla koji ih očekuje nakon presađivanja u polju. Prije samog presađivanja supstrat mora biti navlažen što će omogućiti lagano vađenje presadnica sa supstratom na korijenu. Ako je supstrat prevlažan prilikom sadnje otpada s korijena, a opet ako je presuh biljke će se lošije primiti u polju.
