Početna 5 Voćarstvo 5 Trešnja 5 Sustavi uzgoja trešnje

Sustavi uzgoja trešnje

Sustavi uzgoja trešnje nam govore kako je potrebno odabrati najprikladniji uzgojni oblik. Kako je većina sorata trešnje autosterilna i ističu se specifičnim problemom u oplodnji (interinkompatibilitet), potrebno je saditi multisortne nasade tj. nasade s različitim sortama u različitim redovima.

Objava reklama HR 1Objava reklama HR 1

Međusobno oprašivanje naročito daje rezultata ako se odgovarajuće sorte sade u susjedne redove. Osim toga, vrlo je važno da posađene sorte imaju približno isto vrijeme cvatnje kako bi uspješno došlo do oplodnje. Oprašivači moraju biti ujednačeno raspoređeni u voćnjaku i ne smije ih biti manje od 15%. Za pravilno oprašivanje neizostavni su i insekti, posebno pčele i bumbari.

U poluintenzivnim nasadima sustavi uzgoja trešnje izgledaju tako da se sadnja obavlja na razmak 5,0 x 3,0 m. Gustoća sklopa iznosi 666 stabala/ha ili 15 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici su različiti od vretenaste piramide do vretenastog grma. Ako je razmak sadnje 4,0 x 2,5 m, tada gustoća sklopa iznosi 1.000 stabala/ha ili 10 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici koji se tada koriste su uske vretenaste piramide i ostale klasične vretenaste forme na podlogama veće bujnosti.

U intenzivnim nasadima sadnja se može obaviti na nekoliko različitih razmaka:

→ Razmak sadnje 5,0 x 1,5 m. Gustoća sklopa tada iznosi 1330 stabala/ha ili 7,5 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici koji se koriste jesu različite modifikacije transverzalnih „Y“ sustava i solax sustav. Kod ovih uzgojnih oblika i gustoće sklopa obavezna je fertirigacija i stabilna armatura.

→ Razmak sadnje 5,0 x 1,25 m. Gustoća sklopa tada iznosi 1600 stabala/ha ili 6,25 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici koji se koriste jesu različite modifikacije „V“ sadnje vretenaste uzgojne forme trešnje.

→ Razmak sadnje 4,0 x 1,5 m. Gustoća sklopa je 1660 stabala/ha ili 6,0 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Koriste se različite modifikacije vretenastih oblika u položaju transverzalnog „Y“-a.

→ Razmak sadnje 5,0 x 1,0 m. Gustoća sklopa iznosi 2000 stabala/ha ili 5,0 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu.uzgojni oblik koji se koristi je „V“ sustav sadnje vitkog vretena. Kod ovog sustava uzgoja obavezna je armatura.

Objava reklama HR 2Objava reklama HR 2

→ Razmak sadnje 4,5 x 0,8 m. Gustoća sklopa iznosi 2770 stabala/ha ili 3,6 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblik koji se koristi je vrlo vitko vreteno i modifikacije vretenastih uzgojnih oblika od Zahn-ovog do Vogel-ovog na podlogama slabe bujnosti.

→ Razmak sadnje 4,0 x 0,6 m. Gustoća sklopa iznosi 4150 stabala/ha ili 2,4 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblik koji se koristi je kordonac ili super vitko vreteno.

Reklama HR 1Reklama HR 1
Reklama HR 2Reklama HR 2
Reklama HR 3Reklama HR 3