Sustavi uzgoja trešnje nam govore kako je potrebno odabrati najprikladniji uzgojni oblik. Kako je većina sorata trešnje autosterilna i ističu se specifičnim problemom u oplodnji (interinkompatibilitet), potrebno je saditi multisortne nasade tj. nasade s različitim sortama u različitim redovima.


Međusobno oprašivanje naročito daje rezultata ako se odgovarajuće sorte sade u susjedne redove. Osim toga, vrlo je važno da posađene sorte imaju približno isto vrijeme cvatnje kako bi uspješno došlo do oplodnje. Oprašivači moraju biti ujednačeno raspoređeni u voćnjaku i ne smije ih biti manje od 15%. Za pravilno oprašivanje neizostavni su i insekti, posebno pčele i bumbari.
U poluintenzivnim nasadima sustavi uzgoja trešnje izgledaju tako da se sadnja obavlja na razmak 5,0 x 3,0 m. Gustoća sklopa iznosi 666 stabala/ha ili 15 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici su različiti od vretenaste piramide do vretenastog grma. Ako je razmak sadnje 4,0 x 2,5 m, tada gustoća sklopa iznosi 1.000 stabala/ha ili 10 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici koji se tada koriste su uske vretenaste piramide i ostale klasične vretenaste forme na podlogama veće bujnosti.
U intenzivnim nasadima sadnja se može obaviti na nekoliko različitih razmaka:
→ Razmak sadnje 5,0 x 1,5 m. Gustoća sklopa tada iznosi 1330 stabala/ha ili 7,5 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici koji se koriste jesu različite modifikacije transverzalnih „Y“ sustava i solax sustav. Kod ovih uzgojnih oblika i gustoće sklopa obavezna je fertirigacija i stabilna armatura.
→ Razmak sadnje 5,0 x 1,25 m. Gustoća sklopa tada iznosi 1600 stabala/ha ili 6,25 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici koji se koriste jesu različite modifikacije „V“ sadnje vretenaste uzgojne forme trešnje.
→ Razmak sadnje 4,0 x 1,5 m. Gustoća sklopa je 1660 stabala/ha ili 6,0 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Koriste se različite modifikacije vretenastih oblika u položaju transverzalnog „Y“-a.
→ Razmak sadnje 5,0 x 1,0 m. Gustoća sklopa iznosi 2000 stabala/ha ili 5,0 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu.uzgojni oblik koji se koristi je „V“ sustav sadnje vitkog vretena. Kod ovog sustava uzgoja obavezna je armatura.


→ Razmak sadnje 4,5 x 0,8 m. Gustoća sklopa iznosi 2770 stabala/ha ili 3,6 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblik koji se koristi je vrlo vitko vreteno i modifikacije vretenastih uzgojnih oblika od Zahn-ovog do Vogel-ovog na podlogama slabe bujnosti.
→ Razmak sadnje 4,0 x 0,6 m. Gustoća sklopa iznosi 4150 stabala/ha ili 2,4 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblik koji se koristi je kordonac ili super vitko vreteno.