Sadnja krumpira

Optimalan rok za sadnju krumpira u ravničarskim predjelima je od sredine ožujka do početka travnja, a u brdsko – planinskim predjelima od početka do kraja travnja.

U južnim dijelovima sadnja krumpira počinje od kraja siječnja. Saditi samo zdravo, probrano “sjeme”, koje može biti nenaklijalo i naklijalo. Naklijavanjem gomolja dobivamo brže dospijeće za berbu, ranije zatvaranje sklopa, smanjuje se utjecaj korova, skraćuje vegetacija te povećava prinos. Postupak naklijavanja obavlja se 35 do 45 dana prije sadnje u suhim, čistim i osvijetljenim prostorijama na temperaturi od 12 – 17 °C uz relativnu vlažnost zraka 90 %. 

Sjemenski je krumpir potrebno staviti u plitke sanduke u što tanjem sloju (1 – 2 reda) da bi se okca aktivirala i dala što čvršću klicu dužine 1,5 – 2,5 cm. Prostoriju treba povremeno provjetravati, a gomolje i sanduke premještati i okretati da bi aktiviranje klica bilo što ravnomjernije. Količina sjemena po jedinici površine ovisi o više faktora i znatno varira. Na količinu sjemenskog gomolja utječu: gustoća sadnje, veličina odnosno težina gomolja, sorta, zemljište, intenzitet gnojenja i dr. Kod uzgoja krumpira potrebno je voditi određene evidencije i statistike. U evidencijama i statistikama radi vlastite kontrole, omogućen je uvid koliko ste ukupno po klasama pobrali neke sorte odn. kulture. Svi ti podaci su bitni kako bi znali iz godine u godinu poboljšati svoju proizvodnju. 

Oblik i površina vegetacijskog prostora ovisi o sorti, tipu tla, međurednom razmaku, klimatskim uvjetima i uvjetima uzgoja.

Kako bi se postigao sklop od 30.000 – 60.000 biljaka/ha razmaci sadnje su sljedeći:

• rane sorte: 70 x 25
• srednje rane: 70 x 30
• kasne: 70 x 33,5

Općenito se može držati pravila da sadnji treba pristupiti kada se tlo na dubini od 10 cm zagrije iznad 8 ºC. Osim što se izborom zdravih i dovoljno krupnih gomolja može uspješno započeti sadnja i proizvodnja krumpira te stvoriti preduvjeti za postizanje što boljeg prinosa.

Dubina sadnje ovisi o pripremljenosti zemljišta, tipu tla, vlažnosti, vremenu sadnje, veličini gomolja i rokovima vađenja, a iznosi 0 – 5 cm od razine tla + visina humka. Sadnja krumpira se obavlja ručno, poluautomatskim i automatskim sadilicama i specijalnim sadilicama za naklijale gomolje.

Sortiment krumpira

Postoji čak oko 5000 različitih vrsta krumpira. Iako je više od 150 sorti poznato i kod nas, u našem se podneblju sadnja krumpira uglavnom temelji na dvadesetak najzastupljenijih sorti: Adora, Bintje, Cleopatra, Courage, Desiree, Jaerla, Liseta, Monalisa i Red Scarlet. Inače se brojne sorte krumpira dijele po različitim kriterijima. Prema vremenu sadnje postoje vrlo rane i rane sorte, srednje rane i srednje kasne sorte, te kasne sorte, a po boji pokožice crvene, bijele i smeđe.

Sortiment:

• vrlo rane i rane 60 – 80 dana
• srednje rane 80 – 100 dana
• srednje kasne 100 – 130 dana
• kasne 130 – 150 dana

Adora

Vrlo rana sorta krumpira koja se dobro čuva, izrazito kratak period vegetacije (45 – 55 dana od nicanja do vađenja). Ima krupne, ovalne gomolje, bijelu pokožicu i svijetložuto meso. Nakon kuhanja ovaj krumpir ima vlažnu, voštanu teksturu, ne raskuhava se, tvrd je i lako se može rezati. Ova je sorta krumpira primjerena za kuhanje, pečenje, prženje i pirjanje, a posebno se preporučuje za krumpir – salate, za priloge na lešo i za različite složence.

Bintje

Stara, vrlo popularna i kvalitetna sorta krumpira. Ima ovalno izdužene gomolje, svijetlu, blijedožutu pokožicu i svijetložuto meso. Nakon kuhanja ovaj krumpir ima voštanu, malo vlažnu strukturu te još uvijek čvrsto meso. Ova je sorta krumpira primjerena za kuhanje, pečenje i prženje, za pire, pommes frites i čips.  

Cleopatra

Rana sorta krumpira koja se dobro čuva, a često se jede i kao mladi krumpir. Ima krupne, glatke, ovalne gomolje, crvenu pokožicu i svijetložuto meso. Nakon kuhanja ovaj krumpir ima malo vlažnu, voštanu teksturu, ne raskuhava se i relativno je tvrd. Ova je sorta krumpira primjerena za kuhanje, pečenje i prženje, a posebno se preporučuje za pommes frites.

Courage

Srednja rana sorta krumpira od koje se sprema industrijski čips. Ima okrugle gomolje, izrazito crvenu pokožicu i svijetložuto meso. Nakon kuhanja ima suhu i pomalo brašnastu strukturu, mek je, raskuhava se i raspada na komade. Ova sorta krumpira idealna je za pire i pečenje u pećnici (cijeli ili prerezan na pola), a posebno se preporučuje za pire, krokete, njoke, popečke i tijesta.

Desiree

Srednje kasna sorta idealna za zimnicu. Ima krupne, pomalo izdužene ovalne gomolje te crvenu pokožicu i svijetložuto meso. Nakon kuhanja ima voštanu te pomalo vlažnu i brašnastu strukturu, pomalo se raskuhava, ali još je uvijek čvrst. Slovi kao sinonim za crveni krumpir i primjerena je za kuhanje, pečenje i prženje.

Jaerla

Vrlo rana sorta krumpira pa je često kupujemo i kao mladi krumpir. Ima krupne, više okrugle nego ovalne gomolje te žutu pokožicu i svijetložuto meso. Nakon kuhanja ima vlažnu, voštanu strukturu, tvrd je, ne raskuhava se i može se rezati.

Liseta

Rana sorta krumpira. Ima srednje krupne gomolje, glatku bijelu pokožicu svijetložuto meso. Nakon kuhanja ovaj krumpir ima voštanu te malo vlažnu, slabo brašnastu strukturu i relativno tvrdo meso.

Monalisa

Srednje rana sorta krumpira idealna za zimnice. Ima gomolje eliptičnog oblika, bijelu glatku pokožicu i svijetložuto meso.

Red Scarlet

Rana sorta krumpira koju uglavnom jedemo kao mladi krumpir. Ima dugoljaste, ovalne gomolje, crvenu pokožicu i žuto meso.

Najčešći kultivari krumpira u proizvodnji su: