Početna 5 Povrtlarstvo 5 Patlidžan 5 Patlidžan

Patlidžan

Patlidžan je tropska biljka podrijetlom iz istočne Indije odakle se širi po cijeloj Aziji a osobito Kini. Kina se i navodi kao sekundarno središte podrijetla.

U Europi se prvi put spominje u 14. stoljeću, najprije u Španjolskoj, gdje su ga, kao i na sjever Afrike, donijeli arapski trgovci. U 15. se stoljeću pojavljuje u Italiji, a u 16. stoljeću u Hrvatskoj.

Objava reklama HR 1Objava reklama HR 1

Na tržište dospijeva od svibnja do studenog, može se uzgajati na otvorenom polju i u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici), posebno u južnim krajevima RH. Kemijski sastav ploda varira u ovisnosti od sorte i načina uzgoja. Tako šećeri čine 30 – 35 % suhe tvari, što je znatno niže nego kod ostalih povrtlarskih vrsta, s tim da je najveći sadržaj glukoze. Od mineralnih tvari plodovi sadrže najviše fosfora, magnezija i kalcija. Osim vitamina C sadržava nikotinsku kiselinu, vitamin B, i neznatne količine karotina. Osim toga, male je kalorične vrijednosti. Patlidžan su zbog neznanja u 17. stoljeću nazivali jabukom luđaka, a sve jer su konzumirali nedovoljno zrele ili sirove plodove koji zbog solanina uzrokuje probavne smetnje.  

Latinski naziv patlidžana je (lat. Solanum melongena L.), a spada u porodicu (lat. Solonaceae).

Hranjiva vrijednost patlidžana

Patlidžan je slabo zastupljena namirnica u prehrani pa iz tog razloga nema ni veći gospodarski značaj.

Zbog sadržaja solanina u tehnološki zreli plodovi patlidžana ne konzumiraju se prije termičke obrade. Solanin je toksični glikoalkaloid  specifičan za biljke iz porodice Solanaceae  a ima funkciju da biljku zaštiti od nametnika.

Patlidžan u usporedbi sa svojim srodnicima paprikom i rajčicom ima manju prehrambenu vrijednost ali u kombinaciji s ostalim namirnicama pridonosi pravilnoj prehrani. Patlidžan je prvenstveno dijetetska namirnica, 100 g svježeg ploda ima 24 kcal energije.

Tablica 1 – Hranjiva vrijednost svježeg patlidžana
Hranjivi sastojciKoličina u  %
Sirove bjelančevine0,7 – 2,3
Sirove masti0,1 – 0,21
Ugljikohidrati2,2 – 5,6
Vlakna0,8 – 0,9
Minerali1,1
Voda91,0 – 93,4
Tablica 2 – Mineralni sastav patlidžana
MineraliKoličina u mg/100 g svježeg ploda
Natrij2,5 – 10
Kalij214 – 294
Magnezij9,5 – 18
Kalcij9 – 22
Fosfor12 – 5
Željezo0,39 – 0,5
Sumpor15
Objava reklama HR 2Objava reklama HR 2
Tablica 3 – Sadržaj vitamina u plodu patlidžana
VitaminiKoličina u mg/100 g svježeg ploda
Karoten0,018 – 0,03
B10,03 – 0,07
B20,04 – 0,06
B30,5 – 0,8
C3 – 19

Morfološka svojstva patlidžana

Patlidžan je jednogodišnja biljka visine 0,5 – 1 m,  ovisno od sorte a rijetko naraste i više.

Glavnina korijena se nalazi u 30 površinskih centimetara tla. Stabljika je zeljasta a pri dnu drvenasta, grmoliko se grana. Listovi su krupni, ovalni i više ili manje urezani, dlakavi, lice je tamnozelene boje s ljubičastim obrisima dok je naličje manje-više ljubičasto s izraženim žilama (žile po sebi mogu imati bodlje). Cvijet je svijetlo-ljubičaste boje a pojavljuje se nakon 7 – 11 listova, pojedinačni su a neki kultivari na jednom internodiju razvijaju 2 – 3 cvijeta. Kod patlidžana prevladava samooplodnja ali je u 20 % zastupljena i stranooplodnja

Plod je boba različite veličine, oblika i boje. Sjemenke su sitne, u obliku diska i svijetlosmeđe boje. Jedan plod može sadržavati 150 – 400 sjemenki. Prisutna je i partenokarpija (zametanje i razvoj plodova bez prethodne oplodnje te bez stvaranja sjemena u plodu)

Reklama HR 1Reklama HR 1
Reklama HR 2Reklama HR 2
Reklama HR 3Reklama HR 3