Određivanje zrelosti i berba jabuke

Određivanje zrelosti jabuke

Određivanje zrelosti i berba jabuke je važna agrotehnička operacija kojom u jesen ubiremo plodove cjelogodišnjeg truda i rada. No postoji jedan veliki problem u berbi, a taj je što se u hrvatskim voćnjacima u prosjeku 10 do 25% plodova deklasira ili uništi tj. prijeđe iz više u nižu klasu zbog nepravilne i nekvalitetne berbe. To predstavlja veliki problem koji treba riješiti.

Kod plodova jabuke razlikuju se dva stupnja zrelosti koji su podjednako važni za određivanje vremena berbe. To su fiziološka zrelost ili dozrelost i tehnološka zrelost ili dospjelost. U fiziološkoj zrelosti plodovi dostižu svoju najveću krupnoću, a sjemenke su posve razvijene i u povoljnim uvjetima mogu proklijati. Kad plodovi postignu najbolji okus, miris i boju pokožice te sve ostale karakteristike potrebne za daljnju namjenu (prerada, čuvanje u skladištu ili hladnjači) može se govoriti o tehnološkoj zrelosti.

Plodovi ranih sorata beru se 6 do 7 dana prije tehnološke zrelosti, jesenske sorte 7 do 14 dana prije tehnološke zrelosti, a zimske sorte se beru u fiziološkoj zrelosti.

Nakon obavljene berbe, plodovi jabuke se plasiraju direktno na tržište ili se skladište za kasniju prodaju. Kod skladištenja proizvoda važno je voditi evidenciju stanja zaliha robe na skladištu, ulaz i izlaz robe, kao i konačni financijski rezultat proizvodnje same jabuke.

Da bi se pravilno odredila zrelost i odredio datum berbe jabuke treba znati da plodovi jabuke sadrže dosta škroba, rezervne tvari koja se razgrađuje i pretvara u glukozu. Postoji više testova ili metoda kojima se određuje dan početka berbe plodova jabuke, ali nijedna nije posve sigurna. Metode se mogu grupirati u stare i nove moderne metode.

U stare metode spada metoda intenziteta osnovne boje ploda – promjena osnovne boje u žutu, žuto narančastu ili crvenu; metoda intenziteta boje sjemenki – boja sjemenke u plodu se mijenja obično u vrijeme fiziološke zrelosti te bijela sjemenka poprima smeđu, tamnu pa crnu boju. To je nesiguran pokazatelj za određivanje roka berbe jer kod ljetnih sorata sjemenka je još nezrela dok je plod već zreo, a kod zimskih sorata je obrnuto. Metoda promjene boje mesa – također nesigurna metoda kojom se klorofil u mesu treba posve razgraditi da meso dozrijevanjem dobiva boju bez zelenog pigmenta. Te na kraju metoda kada plodovi počinju padati sa stabla – metoda je nesigurna jer plodovi mogu padati sa stabla i zbog oštećenja od štetnika ili bolesti.

U nove, moderne metode koje su sigurniji pokazatelji optimalnog vremena berbe spada metoda brojenja dana od pune cvatnje do zriobe – radi se za svaku sortu posebno, nije potpuno sigurna jer ovisi o klimatskim uvjetima. Za sortu Jonathan i njegove mutante iznosi oko 140 do 145 dana, za Red Delicious i njegove mutante 145 do 155 dana, a za Golden Delicious 150 do 155 dana. Sljedeća metoda je zbrajanje srednjih dnevnih temperatura od pune cvatnje do berbe. Za sortu Jonathan taj zbroj iznosi 2440 °C. Slijedi metoda mjerenja čvrstoće mesa ploda. Ona se mjeri posebnim aparatom zvanim penetrometar i različite kemijske metode kojima se određuje količina šećera, kiselina, škroba i sl.

Od pouzdanijih metoda koje se danas koriste za utvrđivanje dozrelosti plodova jabuke jest jodno-škrobni test odn. J-J-K („jod-jod-kalij“) test. Ovim testom se mjeri količina škroba u plodu jabuke s ciljem određivanja pravog trenutka kada je omjer šećera i škroba najpovoljniji. Postupak obavljanja jodno-škrobnog testa se sastoji od uzimanja dobrog prosječnog uzorka od 5 do 10 jabuka. Plodovi se prerežu poprečno i umoče se  u otopinu jodne tinkture (otopina jod-jod-kalij). Jodna tinktura će škrob obojiti u tamnoplavu do crnu boju. Jodna tinktura se može nabaviti u ljekarnama, a priprema se na sljedeće načine  jedan od tri načina:

–         kao otopina 6,3 g joda i 10 g kalijeva jodida u 1 litri destilirane vode  ( u 200 ml destilirane vode stavite 10 gr kalijeva jodida i dobro izmućkajte, zatim dodajte  6,3 g joda i ponovo izmućkajte. Na kraju dodate destilirane vode do 1000 ml  tj. oko 780 ml)

                                                        ili

–         kao otopina  6,3 g joda i 10 g kalijeva jodida u 0,5 destilirane vode  ( u 200 ml destilirane vode stavite 10 g kalijeva jodida i dobro izmućkajte, zatim dodajte  6,3 g joda i ponovo izmućkajte. Na kraju dodate destilirane vode do 500 ml  tj. oko 280 ml. U koncentriranijoj otopini reakcije će biti brže. 

Nakon par minuta reagiranja otopine sa škrobom donosi se ocjena o zrelosti plodova na temelju prošaranosti uzorka. Razgradnja škroba započinje od sredine ploda prema pokožici ploda, a najsporije se razgrađuje 2 do 3 mm ispod same pokožice i u blizini provodnih snopića koji idu iz peteljke. Ukoliko je cijeli plod po cijelom poprečnom presjeku obojen crno plavom bojom znači da je plod još zelen i da sadrži još dosta škroba pa se treba pričekati s berbom. Kada je plod gotovo potpuno neobojen reagensom znači da je plod došao u tehnološku, konzumnu zrelost, a optimalno vrijeme za skladištenje je prošlo. U slučaju da se na tamnoj osnovi cijelog presjeka ploda javlja prosvjetljenje, a parenhim ploda je obojen tamnoplavo samo ispod pokožice znači da plod sadrži i šećer i škrob pa je kao takav najbolji za berbu i skladištenje.

Za određivanje optimalnog roka berbe uspješno se upotrebljava tzv. Streifov indeks (SI) nazvan prema njegovom autoru dr. Josefu Streifu sa istraživačke stanice Bavendorf, Sveučilišta Hohenheim u Njemačkoj. Prema Streif-ovom indeksu indikatori zrelosti i kakvoće plodova su:

• čvrstoća ploda u kg/cm², a mjeri se penetrometrom
• sadržaj šećera ili točnije topivih suhih tvari, refraktometrijska vrijednost u stupnjevima Brixa, a mjeri se refraktometrom
• škrobni indeks prema ljestvici Ctifl (Centre tehnique interprofessionnel des fruits et legumes) koji se određuje potapanjem polovice vodoravnog prereza ploda u 1 %-tnu otopinu kalijeva jodida.

Formula po kojoj se računa Streif-ov indeks glasi: Čvrstoća/(JJK × indeks škroba)

Ručna berba jabuka

Plod jabuke se bere na način da se obuhvati cijelom šakom, a kažiprst se podmetne ispod spojnog mjesta peteljke ploda s granom. Plod se zatim blago uvrne i odvoji. Plod se obavezno bere s peteljkom!

Nekoliko je načina na koje možemo kvalitetno brati jabuku, a pritom se moramo služiti određenim pomagalima. Jedno od pomagala je torba za branje koju nazivamo kengur torba u koju stane oko 8 kg jabuka, postavlja se na oba ramena berača kako bi beraču obje ruke bile slobodne za berbu. Osim torbe, moguće je koristiti i sanduk s pomičnim dnom koji stoji na boks paleti ili na postolju tj. kolicima za takav sanduk. Bitno je da nam ta pomagala omogućuju da je put od jabuke na stablu do jabuke u boks paleti  što kraći. U pravilno pripremljenom nasadu vrijeme berbe jednog ploda jabuke iznosi oko 3 sekunde. Osim ta dva pomagala mogu se koristiti kolica pomoću kojih berači mogu sami vuči boks palete. Jednostavniji način berbe za berače je kada se kolica spoje ili se upotrebljava platforma koja može nositi i do nekoliko box paleta, a platforma je samohodna ili vučena od strane traktora.

Polu automatizirana berba jabuke

I naravno najučinkovitiji i najkvalitetniji način berbe je berba pomoću specijalnih strojeva za berbu jabuka tzv. samohodne platforme. Takav polu automatizirani stroj ima trake koje omogućuju da 6 berača istovremeno bere na svim razinama od donjeg dijela krošnje pa do najvišeg dijela krošnje. Na taj način se omogućuje brzina berbe od 250 do 300 kg plodova jabuke na sat odnosno takav jedan stroj može dnevno imati kapacitet berbe do 15 tona. Ovakav stroj je definitivno nužnost ukoliko se želi biti konkurentan s voćarima iz drugih naprednih europskih voćarskih zemalja.