Obrada, priprema tla i gnojidba ječma

Ječam je jedna od najstarijih kultura u prehrani ljudi, a danas se u razvijenim zemljama naročito stavlja naglasak na korištenje oljuštenog zrna. Iako se koristi u različitim industrijskim proizvodima ipak je njegova najvaž­nija primjena u hranidbi stoke i u pivarskoj industriji. U odnosu na druge ž­itarice ječam nešto jače reagira na gnojidbu te se pravilnom gnojidbom povećava prinos, poboljšava kvaliteta i povećava otpornost na nepovoljne utjecaje sredine.

Obrada i priprema tla za ječam

O predkulturi ovisno o tome dali je ranija ili kasnija, ovisit će i osnovna obrada.

Osnovnu obradu tla, oranje za ozimi ječam obaviti 2 – 3 tjedna prije sjetve (ovisno o vremenu i pretkulturi) na dubinu oko 15 cm (ako je tlo teško i na njemu leži voda podrivati ga).  Nakon ranih pretkultura obično se obavljaju dva oranja, pliće nakon žetve pretkulture i dublje, osnovno, 2 – 3 tjedna prije sjetve (do 25 cm) uz zaoravanje mineralnih gnojiva predviđenih za osnovnu gnojidbu.

Dopunskom pripremom tla (tanjurača, drljača, sjetvospremač rotodrljača) treba stvoriti usitnjeni površinski sjetveni sloj mrvičaste strukture do dubine sjetve. Jari ječam predsjetveno, u ekopoljoprivredi, trebamo ići dva puta drljačom ili sjetvospremačem (razmak između dvaju prohoda treba biti desetak dana). Osnovna obrada tla može se provoditi i u proljeće, no ipak prednost ima jesenska osnovna obrada tla. U proljeće za jari ječam osnovna obrada tla (oranje) obavlja se 2 – 3 tjedna prije sjetve. 

Gnojidba ječma

Gnojidba ječma može se obaviti gnojivima organskog podrijetla kao što su stajska gnojiva, razni komposti, gnojnica i drugim gnojivima organskog podrijetla. Prvu prihranu ječma najbolje je obaviti odmah nakon zime, kad je usjev u početnoj fazi busanja, i to gnojnicom ili gnojovkom. Drugu prihranu obaviti samo ako je nužno. Količina krutoga gnojiva po hektaru treba iznositi 10 – 15 t. Količina gnojnice za jednu prihranu po hektaru treba biti oko 12 t. Gnojnica mora biti obvezno razrijeđena s vodom u omjeru 1 dio gnojnice prema 3 dijela vode. Gnojidbu treba obavljati za oblačnog vremena ili rano ujutro te noću kako ne bi došlo do ishlapljivanja hranjiva.

Za svakih 100 kg zrna usjev usvoji – potroši:

• 2,2 – 3,0 kg N
• 1,1 – 1,2 kg P2O5
• 2,0 – 2,9 kg K2O

Za prinos od 5 t/ha potrebno je osigurati:

• 110 – 120 kg N
• 70 – 80 kg P2O5
• 100 – 120 kg K2O

Pravilo gnojidba

Za osnovnu gnojidbu formulacije s poviöenim sadržajem P2O5 i K2O (NPK 7:20:30, 10:30:20, 6:18:36, …). Predsjetveno gnojiti startnim gnojivom s izbalansiranim sadržajem svih hraniva (NPK 15:15:15, 18:18:18 i sl.), a prihrana isključivo dušičnim gnojivima (KAN). Prva prihrana u samom početku kretanja proljetne vegetacije 40-50 kg/ha N, druga prihrana početkom vlatanja (maks. 20 – 30 kg/ha N).

Primjer gnojidbe jarog dvorednog ječma:

Primjer gnojidbe ozimog dvorednog ječma:

Primjer gnojidbe ozimog višerednog ječma:

Agroekološki uvjeti uzgoja ječma

Tijekom vegetacije za nesmetan razvoj dovoljno je do 450 mm pravilno raspoređenih oborina. Klijanje se odvija i pri temperaturi 1 – 2 °C, optimalna temperatura za porast jest 15 °C, a također podnosi i niske temperature do -20 °C nakon što prođe proces kaljenja.

Ječam je skromnih zahtjeva prema vlazi i toplini u odnosu na pšenicu. Ječam dobro koristi zimsku vodu, rano počinje i ranije završava vegetaciju, pa se u tome sastoji njegova nešto veća otpornost na sušu. Na nedostatak vode najosjetljiviji je u vrijeme nalijevanja zrna. Ima slabije razvijeniji korijen od drugih žitarica i ne podnosi tla slabije kvalitete (naročito pivarski) te kisela tla. Takva tla treba izbjegavati dok se ne popravi stupanj njihove kiselosti. Optimalan pH iznosi 6,5 – 7,2. Za uzgoj ječma treba izabrati tla na kojima nema zadržavanja suvišnih oborinskih voda i visokih podzemnih voda.