Početna 5 Ratarstvo 5 Kukuruz 5 Kukuruz

Kukuruz

Kukuruz je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, čiji fosilni nalazi sežu u prošlost čak 4500 – 1000 godina prije Krista. U to su ga vrijeme uzgajali Indijanci duž rijeke Rio Grande. Poslije se uzgaja u Maja i Asteka, a njegova sadnja i uporaba šire se do srednje i južne Amerike.

Objava reklama HR 1Objava reklama HR 1

Kolumbo je kukuruz prenio u Europu 1493. godine, a njegov se uzgoj poslije proširio na Bliski istok, Aziju i cijeli svijet. U uzgoju žitarica kukuruz, u svjetskim razmjerima, zauzima drugo mjesto – iza riže, a ispred pšenice. 
Sije se na oko 130 milijuna hektara, a prosječni prirod iznosi u Hrvatskoj  oko 4.500 kg/ha, maksimalni zabilježen prinos zrna po jedinici površine iznosi 25 000 kg/ha. 
Nakon drugog svjetskog rata površine zasijane kukuruzom stalno su povećavaju. Najveće površine zasijane kukuruzom imaju SAD (oko 28 milijuna ha), Kina (oko 19 milijuna ha), Brazil (oko 12,5 milijuna ha), Meksiko (oko 7 milijuna ha) i drugi. Najveću proizvodnju po hektaru imaju SAD, Francuska i Mađarska. 

Najčešći razlog proizvodnje kukuruza je njegova prodaja na slobodnom tržištu, dakle zarada od te proizvodnje. Kukuruz je najčešća kultura na našim oranicama. Genetski posjeduje vrlo velik biološki potencijal za urod zrna. Međutim, biološki potencijal je jedno, a stvarni prinosi nešto drugo. U uvjetima naše proizvodnje prinosi pokazuju vrlo veliku varijabilnost i gotovo uvijek razlika između maksimalnih i minimalnih kreće se u vrlo velikim rasponima. Razloga je mnoštvo, a među najvažnijima je agrotehnika, slijede vrsta i tip tla, hibridna svojstva te klimatski uvjeti kroz vegetaciju. U proizvodnji kukuruza za postizanje vrhunskih prinosa koristi se razičita mehanizacija, zaštitna sredstva, alati i pomagala.

Vrste kukuruza:

Zuban 

Zrna ove grupe kukuruza u zrelom stanju karakteriziraju se jednim udubljenjem u kruni zrna po svojim izgledom podsjećaju na konjski zub. Ovo udubljenje nastaje uslijed gubitka vode iz brašnastog i rožastog endosperma tijekom sazrijevanja. Boja zrna najčešće je žuta ili bijela, ali može biti i crvenkasta. Masa 1.000 zrna koleba od 270 – 450 g. Klipovi su više-manje cilindričnog oblika, dosta velikog promjera naročito kod kasnih sorata i hibrida. Najčešće se formira jedan klip na biljci na kojem je prosječno 16 – 20 redova na klipu. Visina biljaka varira od 1,5 do preko 5 m, a zaperci rijetko izbijaju.

Tvrdunac

Zrna ove grupe kukuruza su tvrda, okruglo-ovalnog oblika i sjajna. Endosperm tvrdunaca je rožast i brašnast, ali za razliku od zubana rožasti endosperm zauzima veći dio zrna i nalazi se po periferiji zrna. Brašnasti endosperm nalazi se u sredini zrna. Boja zrna tvrdunca je različita i može biti žuta, bijela, ljubičasta, narančasta ili crvena. Masa 1.000 zrna je između 115 – 300 g. Klipovi su cilindričnog ili konusnog oblika, različite dužine, no obično kraći i manjeg promjera nego kod zubana. Broj redova na klipu tvrdunca (8-16) je manji nego kod zubana. Vrlo često imaju 8 redova pa se zato ova grupa kukuruza naziva osmaci. Na stabljici se može formirati 2 i više klipova i često tjera zaperke.

Objava reklama HR 2Objava reklama HR 2

Šećerac 

Zrno šećerca ima smežuranu površinu, poluprovidan rožasti endosperm u kojemu ima malo škroba. U endospermu šećerca pored raznih oblika škroba nalaze se vodno rastvorljivi dekstrini koji zrnu daju slatki okus. Šećerci su uglavnom rani kukuruzi s izraženim svojstvom stvaranja zaperaka i više klipova po biljci.

Kokičar 

Zrna kokičara su ekstremno tvrda, a endosperm je skoro u potpunosti rožast izuzev malog dijela oko klice gdje je brašnast. Po obliku zrna ova podvrsta ima dvije forme: 1. biseraste (perlaste) kod kojih je zrno okruglo i jako sjajno te 2. rižaste kod kojih je zrno šiljasto (izduženi vrh). Boja zrna je bijela, žuta, ljubičasta ili crvena. Masa 1.000 zrna kokičara je znatno manja i najčešće se kreće od 80 – 130 g, a u nekih sorti i manje.

Mekunac

Veličina i oblik zrna i klipa izvanredno je raznovrsna kod ove grupe. Endosperm je brašnaste građe bez rožastog dijela. Koristi se za proizvodnju alkohola.

Voštani

Zrna voštanog kukuruza po obliku i strukturi podsjećaju na zrna tvrdunaca, ali imaju mat površinu. Vanjski dio zrna neprovidan je i podsjeća na izgled voska.

Pljevičar 

Odlikuje se jako razvijenim pljevicama kojima je zrno potpuno omotano.

Poluzuban 

Od zubana se razlikuje manje izražen udubljenjem na vrhu zrna i većim sadržajem endosperma.

Mekani ili škrobni šećerac 

Ima klinasto zrno, a građa zrna mu je ovakva: donji dio zrna približno 2/3 brašnaste je građe, dok je vršni dio kao kod šećerca.

Reklama HR 1Reklama HR 1
Reklama HR 2Reklama HR 2
Reklama HR 3Reklama HR 3