Izbor podloga za krušku u prošlosti bili su na sjemenjaku divlje, šumske kruške (lat. P. communis) dok se današnji suvremeni nasadi podižu na vegetativnim podlogama dunja.
Sjemenjak kruške vrlo je bujna i dugovječna generativna podloga koja se koristi za uzgoj kruške na tlima lošije kvalitete, s većom količinom aktivnog vapna u tlu te za uzgoj soliternih stabala. Kao generativne mogu se koristiti i druge podloge, ali se koriste rijetko. Katkada se koriste sjemenjaci nekih sorata plemenite kruške (lat. P. domestica) posebno u onim zemljama gdje nema dovoljno sjemena divlje, šumske kruške.
U Europi su istraženi križanci Old Home × Farmingdale, poznati i pod imenom OH×F križanci dobiveni križanjem spomenutih dviju sorata kruške podrijetlom iz SAD-a, a koje su otporne na bakterijsku palež (E. amylovora). Od tih križanaca najvažniji su OHF 51 i OHF 333. Karakterizira ih slabija bujnost, dobra podnošljivost spram mraza, nije im potrebna armatura, podnose alkalnija tla nešto bolje od europskog sjemenjaka divlje kruške. Bujnije su od podloge BA 29.
Oregon 260, 261 i 264
- Selekcionirane su podloge iz divlje, šumske kruške. Podrijetlom su iz SAD-a. Otporne su na bakterijsku palež (E. amylovora). U Hrvatskoj nisu registrirane.
Pyrodwarf®
- Slabo bujna podloga nastala križanjem Old Home × Bonne Luise. Prorodi već u drugoj godini i daje stabla 50% slabije bujnosti od OHF klonova. Ne postoji znatnija razlika u veličini ploda, a njezina stabla u petoj godini dostižu punu rodnost. Ne tjera izdanke, otporna je na bakterijsku palež i niske temperature.
Cydomalus
- Podloga za krušku nastala križanjem divlje jabuke i dunje (Malus communis × Cydonia oblonga). Dobro se ožiljava.
Vegetativne podloge kruške čine različiti tipovi dunje (C. oblonga Mill.). Prednost dunje je u tome što daje slabo bujne do srednje bujne podloge za krušku. Takva stabla prije prorode i imaju krupne plodove. Nedostatak dunje kao podloge jest što nema jednaku podudarnost sa svim sortama kruške. Stoga, za proizvodnju je najpovoljnije da je kompatibilnost između sorte i klona dunje u tolikoj mjeri zadovoljavajuća da je moguć uzgoj bez upotrebe međupodloga. Kao međupodloge najčešće se koriste sorte Gelertova maslovka (sin. Hardijeva maslovka), Pastorčica, Santa Maria, Trevuška, Amanliška i Hardenpontova. Na vapnenim tlima često se javlja ferokloroza, a pokazuje osjetljivost i na niske temperature. Prema podrijetlu razlikuju se dunje selekcionirane u Engleskoj (dunja MA i dunja MC), Belgiji (dunja ADAMS) i Francuskoj (dunja iz Angersa, dunja SYDO, dunja BA 29). Sve one se koriste u suvremenom voćarstvu.
Dunja MA (sin. EMA)
- Podrijetlom je iz Francuske, ali je selekcionirana u Engleskoj. Najčešće je korištena podloga za krušku. U proizvodnji je od 1928. godine i pripada skupini slabo do srednje bujnih vegetativnih podloga. Rano ulazi u rod i daje velike prinose, posebno ako se u sušnim godinama navodnjava. Srednje je otpornosti na bakterijsku palež, trulež korijena i feroklorozu (podnosi najviše 2% aktivnog vapna). Uspješno se ožiljava nagrtanjem i zrelim reznicama, a dobro se i ukorjenjuje. Nije podudarna s nekim sortama kruške (Tabela 1.). U slučaju da se te sorte ipak žele cijepiti na dunju tada se najprije na dunju cijepi međupodloga, a potom željena sorta na međupodlogu. Kao međupodloge koriste se Pastorčica, Gelertova, Santa Maria, Trevuška, Hardenpontova. Nedovoljno učvršćuje voćku u tlu stoga joj je potrebna armatura. Na ovoj podlozi moguć je sklop od 3.000 do 5.000 stabala/ha.
Dunja MC (sin. EMC, C)
- Vegetativna podloga selekcionirana u Engleskoj. Slabo bujna podloga. Za 30% ima slabiju bujnost od dunje MA. U toplim i suhim podnebljima često stresno reagira slabim porastom, manjim plodovima i alternativnom rodnošću. Jako je osjetljiva na mraz. Na ovoj podlozi mogući je sklop od 5.000 do 8.000 stabala/ha.
Dunja ADAMS
- Vegetativna je podloga iz Belgije. Prema bujnosti nalazi se između dunja MA i MC. Prinosi i kvaliteta plodova često su veći nego u ostalih podloga dunje.
Dunja SYDO
- Vegetativna podloga za 5 do 10% slabije bujnosti od dunje MA. Rodi relativno rano i daje krupne plodove. Reagira na povećanu količinu vapna u tlu. Dobro se razmnožava grebenicama i reznicama. Manje je osjetljiva na viruse nego dunja MA. Stabla kruške cijepljena na toj podlozi bolje rađaju nego ako su cijepljena na dunji MA.
Dunja BA 29 (provansalska dunja)
- Srednje je bujna vegetativna podloga. Od dunje MA bujnija je za 10 do 20%. Kompatibilna je s plemenitim sortama kruške (Rana Moretinijeva, Abate Fetel, Krasanka i Lipanjska ljepotica) te da se one mogu izravno cijepiti na dunju BA 29, dok su Williams i Packham’s Triumph nepodudarne s dunjom Ba 29 pa ih treba cijepiti s međupodlogom, najčešće Pastorčicom. U usporedbi s dunjom MA, MC i ADAMS, dunja BA 29 bolje podnosi veći sadržaj vapna u tlu i teža tla. Dobro se razmnožava nagrtanjem, grebenicama i reznicama. Nedostatak ove podloge jest osjetljivost na bakterijsku palež i što plitko ukorjenjuje voćku u tlu pa joj je potrebna armatura.
| Tabela 1. Sorte kruške koje treba cijepiti na dunju s međupodlogom | |
| NEPODUDARNE | DJELOMIČNO PODUDARNE |
| Abbe Fetel | Angulemka |
| Žifarova bočica (Beurré Giffard) | Highland |
| Boskova bočica (Beurré Bosc) | Klapovka |
| Konferans (Conferance) | Košia |
| Crvena Viljamovka (Red Bartlet) | Lukasova |
| Kleržo (Beurré Clairgeau) | Packham’s Triumph |
| Krasanka (Passe Crassane) | Trevuška (Précoce de Trevoux) |
| Starkrimson (Starcrimson) | Rana Morettinijeva |
| Viljamovka (Williams) | |
| Košia rana (Coscia précoce) | |
| Klapov ljubimac(Clapp’s Favourite) |
