Rajčica je kultura s visokim potrebama za hranivima i makro i mikro, osobito je zahtjevna na fosfor u svim stadijima rasta i razvoja. Dobro reagira na gnojidbu organskim gnojivima, tako da se preporučuje 25 – 40 t/ha stajskog gnojiva (koje se dodaje u osnovnoj obradi, oranjem), s tim da je stajski gnoj već dobro kompostiran, jer rajčica je osjetljiva na produkte koji nastaju razgradnjom organske tvari.
Prilikom mineralne gnojidbe rajčice s oranjem treba primijeniti: 500 kg/ha NPK 5 – 20 – 30 + 26 SO3 ili 700 kg/ha NPK 7 – 14 – 21 + 2 MgO + 18 SO3. Pred sadnju se dodaje 250 kg/ha NPK 5 – 20 – 30 + 26 SO3 ili 300 kg/ha NPK 7 – 14 – 21 + 2 MgO + 18 SO3 plus 150 – 200 kg/ha UREE 46 % N.
Prihrana se obavlja 1 – 2 puta tijekom vegetacije sa 100 – 150 kg/ha KAN-a 27 % N + 4,8 MgO. Urea i KAN se također nalaze u malom pakiranju pod nazivom Florin 6 i Florin 7. Uz dušična gnojiva za ishranu se primjenjuje i neko od kalijevog gnojiva tako da se doda 50 kg/ha K2O za kvalitetnije plodove. Prva prihrana obavlja se kad su na prvom cvatu plodovi veličine oraha. Umjesto folijarne primjene hraniva, prihrana se može obaviti fertirigacijom ako se primjenjuje sustav navodnjavanja “kap po kap”
Na kiselim tlima (pH manji od 5,5), 1 – 2 mjeseca prije sadnje, dobro je dodati 1 – 3 t/ha Fertdolomita (to je kalcij – magnezij karbonat), jer je rajčica osjetljiva na nedostatak kalcija koji se često javlja na kiselim tlima. Ili pak se dodaje hidratizirano (građevinsko) vapno u količini od 1 – 3 t/ha na dubinu od 30 cm. Uz primjenu kalcijevih mineralnih gnojiva u osnovnoj gnojidbi vrši se i prihrana sa 0,3 % – nom kalcijevim nitratom (Ca(NO3)2) ili nekim od folijarnih gnojiva sa povećanom količinom kalcija kao što su: Fertina Ca special, Calciogreen 34, Kalagreen – Ca i dr..
Prskanje se obavlja neposredno nakon pojave prvih cvjetova i kasnije još dva prskanja u razmaku od 10 – 12 dana.
Sprečavanje vršne truleži je samo preventivno, dakle simptomi koji se pojave ne mogu se otkloniti primjenom hranjiva već samo spriječiti redovitom i pravovremenom prihranom.
Vršna trulež ploda rajčice
To je fiziološki poremećaj (nije parazitski) koji se javlja uslijed nedostatka kalcija (Ca) u plodu.
Početni simptomi se javljaju kao mala zatamnjenja na vrhu ploda, zatamnjenja se povećavaju a kako plod zori postaju udubljenija. Na velikim udubljenjima javljaju se koncentrični krugovi. Napadnuto tkivo izgleda poput kože i čvrsto je. Postoji i mogućnost da oboljelo mjesto napadnu paraziti te ono tada pocrni. Plod može imati nekoliko pjega ili pak jednu veliku koja može zahvatiti pola ploda. Simptomi vršne truleži slični su sunčanim pjegama ali su one bijele.
Do deficita kalcija koji uzrokuje ovu pojavu može doći uslijed:
- pomanjkanja kalcija u tlu (rijetko),
- viška kalija u tlu; kalij sprečava usvajanje (apsorpciju) kalcija iz tekuće faze tla putem korijena. Do pojave viška kalija kože doći uslijed suvišne primjene NPK mineralnih gnojiva s visokim sadržajem kalija,
- nemogućnosti apsorpcije kalcija od same biljke,
- neravnomjerna raspodjela kalcija u biljnim dijelovima. Naime kalcij otopljen u vodi po biljci se premješta uzvodnim tokom /od korijena prema vrhu/ a transpiracija se vrši preko lišća u puno većoj mjeri nego preko ploda pa tako dolazi do većeg nakupljanja kalcija u lišću, dok plod pati od njegovog manjka.
Usvajanje dušika i fosfora ravnomjerno je tijekom čitave vegetacije, dok je potreba za kalijem izraženija u vrijeme plodonošenja.
Na kiselim tlima ( pH manji od 5,5 ) 1-2 mjeseca prije sadnje, dobro je dodati 1-3 t/ha Fertdolomita (to je kalcij-magnezij karbonat), jer je rajčica osjetljiva na nedostatak kalcija koji se često javlja na kiselim tlima. Ili pak se dodaje hidratizirano (građevinsko) vapno u količini od 1-3 t/ha na dubinu od 30 cm.
| Hranjivo | kg hranjiva / 1 t prinosa ploda |
| N | 3,0 |
| P2O5 | 1,1 |
| K2O | 5,0 |
| MgO | 1,2 |
Iz gornje tablice vidljivo je da rajčica zahtjeva visoku količinu kalija, zato što je rajčica kultura koja ostvaruje visoke prinose ploda ali isto tako i suhe tvari. Kalij je neophodan element u procesu nastajanja suhe tvari, stoga je kod uzgoja rajčice posebnu pažnju potrebno posvetiti gnojidbi kalijem. Potrebitu količinu kalija (na osnovi planiranog prinosa) potrebno je podijeliti u dva obroka. Prvi obrok se primjenjuje jednokratno, prilikom pripreme tla za sadnju. Drugi obrok potrebno je primijeniti razdiobom u tjedne obroke, tijekom vegetacije, počevši od zametanja prvih plodova. Kako je rajčica kultura osjetljiva na klor, preporučuje se upotreba kalijevih gnojiva u obliku kalij-sulfata.
Potrebnu količinu fosfornih gnojiva potrebno je dodati u pripremi tla za sjetvu/sadnju, dok je potrebnu količinu dušičnih gnojiva potrebno podijeliti tijekom vegetacijskog ciklusa (ukupnu količinu dušičnih gnojiva podijeliti na tjedne porcije). Gnojiva se mogu dodavati i kroz sustav natapanja. Magnezij je element koji je naročito bitan za obojenost ploda, jer magnezij ulazi u procese sinteze tvari boje (pigmenti).
Primjer izračuna gnojidbe za rajčicu na osnovu prosječnog prinosa od 50 t/ha i upotrebe dolje navedenih gnojiva:
Iznošenje hranjiva:
- 86 kg N/ha
- 30 kg P2O5/ha
- 162 kg K2O/ha
Gnojidbena preporuka:
- 96 kg N/ha
- 85 kg P2O5/ha
- 298 kg K2O/ha
Gnojiva:
- NPK = 5:20:30 710 kg/ha
- N = Urea 75 kg/ha
- P =
- K =
Prihrana:
- 2 x prihrana od 54 kg KAN/ha
Optimalna formulacija NPK gnojiva: 7:8:30
Bilanca hraniva (suvišak ili manjak):
- N = 0 kg/ha
- P2O5 = 57 kg/ha
- K2O = -85 kg/ha
Iznošenje hranjiva:
- 86 kg N/ha
- 30 kg P2O5/ha
- 162 kg K2O/ha
Gnojidbena preporuka:
- 96 kg N/ha
- 85 kg P2O5/ha
- 298 kg K2O/ha
Gnojiva:
- NPK = 7:14:21 1015 kg/ha
- N =
- P =
- K =
PRIHRANA:
- 2 x prihrana od 54 kg KAN/ha
Optimalna formulacija NPK gnojiva: 7:8:30
Bilanca hraniva (suvišak ili manjak):
- N = 1 kg/ha
- P2O5 = 57 kg/ha
- K2O = -85 kg/ha
