Ekološki uvjeti za uzgoj višnje su specifični zato što se višnja može uzgajati u hladnijim klimatskim područjima, ali i u sredozemnom području. U vrijeme dubokog zimskog mirovanja višnja može podnijeti temperature i do -35 °C.
Višnja je posebno osjetljiva na niske temperature u fazi početka vegetacije kada može doći do pozebe debla u obliku pucanja kore. Najosjetljivija je 3 do 4 tjedna prije cvatnje i u cvatnji. U tim fenofazama nastaju znatne štete ako se temperature spuste na -2,2 °C do -2,7 °C. Jasno je da je otvoreni cvijet osjetljiviji od zatvorenog.
Što se tiče oborina, najbitniji je njihov ravnomjeran raspored tijekom vegetacije. Donja granica za uzgoj višnje je 650 mm oborina godišnje.
Duboka, propusna, neutralna i topla tla najviše odgovaraju višnji. To su pjeskovite ilovače te ilovasta i ilovasto-glinasta tla. Na težim tlima obavezna je drenaža. Visoku vlažnost tla najteže podnosi te na takvim tlima često dolazi do asfiksije tj. ugušenja korijena.
Vrijeme i tehnika sadnje višnje
Sadnja višnje
Preporučuje se jesenska sadnja jer proljetna, a posebno kasna proljetna, sadnja može biti vrlo loša glede primitka i razvitka primljenih sadnica jer višnja rano tjera, njezini pupovi se rano probude dok se korijen istodobno u tlu sporo regenerira, stoga u toj dobi nema dobre ravnoteže u opskrbi vodom i hranivima iz tla.
Nakon što je tlo pripremljeno za sadnju, potrebno je na pripremljenoj površini iskolčiti redove i sadna mjesta razmaka 5 × 4 m. Svako sadno mjesto obilježi se kolcem. Zatim se iz rasadnika na parcelu dopremi kvalitetan, bezvirusni sadni materijal. Ako se sadnja ne vrši istog dana sadnice je potrebno dobro utrapiti te osigurati od miševa i voluharica.
Kod sadnje treba voditi računa o oplodnji jer sorte višanja mogu biti autosterilne i autofertilne. Za sadnju autosterilnih sorata potrebno je osigurati sorte oprašivače tj. one sorte koje ih mogu oploditi.
Prije same sadnje, sadnice se pregledaju. One oštećene se odvoje. Korijen se osvježi rezom. Tako pripremljene, sadnice se moče nekoliko sati prije sadnje u smjesi vode, ilovače i kravlje balege.
Na označenom mjestu uz kolac, iskopa se jama toliko velika da se u nju lako može smjestiti korijenje s time da korijenov vrat bude u razini površine tla. Kao i kod ostalih voćnih vrsta, tako se ni višnja ne smije saditi preduboko kako kulturna sorta ne bi pustila svoje korijenje. Za sadnju su uvijek potrebne dvije osobe. Jedna osoba drži sadnicu, a druga puni jamu sa zemljom. Nakon sadnje po rubnom dijelu sadnice dodaje se 30 kg po sadnici zrelog stajskog gnoja. Taj se gnoj nagazi čizmama i prekrije zemljom. Na kraju se voćka obilno zalije vodom.
Priprema tla za sadnju višnje
Višnja je dugogodišnja voćna vrsta koja se uzgaja na jednom mjestu duže od 20 godina. Iz tog razloga potrebna joj je temeljita priprema tla.
Najprije treba sistematizirati tj. urediti tlo. Prije samog dubokog oranja potrebno je iskrčiti ostatke raznog zaostalog šiblja i drveća te zaravnati male ili veće depresije na parceli.
Na osnovi kemijske analize tla, prije dubokog oranja i podrivanja, potrebno je obaviti preporučenu eventualnu meliorativnu gnojidbu. Ona obuhvaća dodavanje fosfora i kalija dijelom prije dubokog oranja, a dijelom pod tanjuraču. Fosfor i kalij dobro se vežu u tlu i teško se ispiru. Ukoliko je tlo kiselo i ima povišenu količinu mobilnog aluminija i mangana, tlo je potrebno neutralizirati primjenom kalcija. Ta mjera je poznata i naziva se kalcizacija odn. vapnjenje.
Kako se korijen višnje prostire do 60 cm dubine, duboko oranje je potrebno obaviti najmanje do te dubine. Duboko oranje je najbolje obaviti kad je tlo potpuno suho, a to je uglavnom u srpnju i kolovozu. Prije jesenske sadnje potrebno je „uhvatiti“ lijepo vrijeme kad je tlo posušeno i tada se branama poravna i usitni. To je vrlo važno jer je za uspješnu sadnju potrebna sipka zemlja.
Izbor sadnog materijala višnje
Za sadnju višnje u obzir dolaze samo prvorazredne jednogodišnje sadnice višnje sa snažno razvijenim nadzemnim dijelom s prijevremenim izbojima te dobro razvijenim korijenovim sustavom.
Preporučuje se bezvirusni sadni materijal koji je pravovremeno osiguran kod poznatog i provjerenog rasadničara.
