Obrada i priprema tla za suncokret
Ako se suncokret sije poslije usjeva za koje je zemljište obrađeno 35 do 40 cm duboko, za njega je dovoljna dubina od 30 cm, a ako je za predusjev zemljište obrađeno 20 cm duboko, tada je za suncokret potrebna dubina od 35 cm. Priprema tla za suncokret je najbolje ako se zemlja obradi u toku srpnja ili kolovoza, najkasnije u rujnu. Osnovnu obradu zemljišta treba obavljati pri vlažnosti nižoj od 20%, kako bi na usitnjeno zemljište (poslije obrade) djelovali prirodni faktori.
Njihovim djelovanjem, sa površine postepeno se odvajaju strukturni agregati tako da se u proljeće dobiva složen, rastresit oranični sloj po čitavoj dubini. Ako se zaoravaju žetveni ostaci (kukuruzovina ,slama), za njihovo razlaganje treba upotrijebiti 25 do 40 kg/ha dušika, a zatim sve zaorati. Ako je predusjev neka strnina, strnište se zaorava neposredno poslije žetve 12 do 15 cm duboko. Kada proklijaju korovi (u srpnju i kolovozu), ore se drugi put, na punu dubinu. U proljeće je obvezatno zatvaranje vlage (ne tanjuračom), a predsjetvenu pripremu treba obaviti na dubinu sjetve – najpraktičniji je sjetvospremač, tako da sjetveni sloj bude što rahliji i usitnjeniji, naručito posteljica, što je povoljno za brzo i izjednačeno nicanje.
Predsjetvenu pripremu zemljišta treba obaviti što kvalitetnije, jer to omogućava pravilnu sjetvu. Danas postoji veliki izbor kvalitetnih načina za pripremu zemljišta za sjetvu, pa treba odabrati one koji najbolje odgovaraju mehaničkom sastavu zemljišta. Obrada i priprema tla u uzgoju suncokreta predstavlja najveći dio troškova u proizvodnji.
Agroekološki uvjeti uzgoja suncokreta
Iako na vremenske prilike ne možemo utjecati, nužno je poznavati zahtjeve suncokreta prema ekološkim uvjetima, te određenim agrotehničkim mjerama (obradom, gnojidbom, izborom hibrida i rokovima sjetve) nastojati ublažiti eventualne negativne utjecaje vremenskih prilika, odnosno suše na visinu prinosa.
Temperatura ima važnu ulogu u proizvodnji suncokreta. Potrebe za toplinom tijekom vegetacije iznose 2500 – 3000 °C. Najniža temperatura za nicanje iznosi 5 °C, a za izjednačeno i brzo nicanje potrebna je temperatura 10 – 12 °C. U početnom razvoju može podnijeti niske temperature do -6 °C. Potrebe za vodom znatne su iako suncokret dobro podnosi sušu. Tijekom vegetacije potrebno mu je oko 500 mm vode. Najosjetljiviji je na nedostatke vode u fazama od pojave butona, cvatnje, oplodnje i nalijevanja sjemena. Traži tla obogaćena organskom masom, rahlog i strukturnog oraničnog sloja s dobrim kapacitetom za vodu i zrak, pH 6 – 7.
Prinos sjemena i ulja suncokreta ovisi o količini oborina u fazi intenzivnog porasta i fazi nalijevanja sjemena. U našim proizvodnim područjima, ako oranje obavimo na vrijeme, tijekom jesensko-zimskog razdoblja može se u tlu akumulirati do 200 mm/m2 vode, što je značajna rezerva vlage za sušna razdoblja tijekom vegetacije. Međutim, ako veća količina oborina padne u drugom dijelu vegetacije (srpanj – kolovoz), ona pogoduje pojavi i širenju bolesti suncokreta, koje značajno smanjuju prinos. Suncokret se može uzgajati na gotovo svim tipovima tala u Slavoniji i Baranji. Najviše mu odgovaraju plodna, drenirana tla, neutralne reakcije. Na slabije plodnim tlima potrebno je obilnije gnojiti (prema analizi tla), a na kiselim tlima neophodno je obaviti kalcizaciju.
