Podizanje i održavanje nasada breskve iziskuje puno promišljanja, jer o tome će ovisiti i budućnost uzgoja. Prilagodba mehanizacije uzgojnom obliku ili obratno, izbor sorta, izbor podloga, vrijeme sadnje, tehnika sadnje i dr. su važne stavke o kojima treba dobro promisliti.
Ekološki uvjeti za uzgoj breskve
Breskva kao kultura zahtijeva dosta topline. Najprikladniji su vinogradarski položaji. Ako se godišnja temperatura kreće od 3.000 do 4.000 °C, breskva donosi visoke urode. Glavni faktor širenja bresaka je zbroj inaktivnih zimskih temperatura i apsolutne niske temperature. Svakoj sorti potrebne su različite zimske inaktivne temperature (to je zbroj sati srednjih dnevnih temperatura nižih od 7° C tijekom zime). Takve zahtjeve pojedinih sorata treba poznavati pa uzeti u obzir one kojima će odgovarati temperature na odabranoj lokaciji. Za vrijeme mirovanja breskva podnosi do -20 °C.
Postoji opasnost od provocirajućih temperatura – može početi vegetacija i onda nastane zahlađenje. Tada mogu pozepsti na -15 °C. Postoji opasnost i od ranih proljetnih mrazova – otvoreni cvjetovi pozebu na -2 °C.
U odnosu na sušu relativno je otporna, ali kvaliteta plodova je smanjena. Bolje prolaze sorte koje ranije dozrijevaju (iskorištavanje zimske vlage).
Potrebno je duboko prozračno, mrvičasto tlo s dosta humusa, ali se širi i na tla slabije kvalitete odabirom prikladne podloge. Najpovoljniji pH je od 5 do 7,5. Podnosi do 4,5% aktivnog vapna. Ako ga ima više, breskvu je potrebno cijepiti na križance badema, a ne na sjemenjak vinogradarske breskve.
Izbor položaja za podizanje nasada breskve
Za breskvu su prikladna duboka, dobro drenirana tla, lakšeg teksturnog sastava i dobre strukture, te neutralne do slabo kisele reakcije. Breskve i nektarine nije dobro saditi na krčevinama. Za dobar rast i rodnost breskva zahtijeva dosta topline pa su najprikladniji vinogradarski položaji. Mjesto sadnje mora biti sunčano i otvoreno da se ne bi zadržavao hladan zrak, ali ne smije biti izloženo jakim vjetrovima. Podzemne vode ne smiju biti visoke.
Priprema tla za sadnju breskve
Kad se odlučilo na određenoj parceli podići nasad breskve, mora se najprije uzeti uzorak tla i u laboratoriju napraviti kemijska analiza.
Iz analize tla će se saznati sadržaj humusa, opskrbljenost tla mikro i makro elementima te reakcija tla. Za breskve je također vrlo važan podatak o sadržaju fiziološki aktivnog vapna u tlu koje može biti ograničavajući čimbenik u uzgoju. Naime, poznato je da vinogradarska breskva podnosi kao podloga samo do 5% fiziološki aktivnog vapna. Također je poželjno napraviti mehaničku analizu tla kako bi se znao poljski vodni kapacitet za vodu o kojemu ovise obroci navodnjavanja.
Prvi posao u pripremi tla za sadnju je ravnanje i planiranje terena čime će se omogućiti otjecanje oborinskih voda zimi i spriječiti stagniranje vode u mikrodepresijama. Nakon ravnanja i planiranja terena treba provesti duboko oranje na dubinu od 60 do 90 cm u ljetnim mjesecima. Takvo rahlo tlo ima golem kapacitet akumuliranja zimske vlage i konzerviranja te vlage za sušna ljeta. Nakon dubokog oranja slijedi podrivanje pa tanjuranje kako bi se tlo pripremilo za sadnju.
Izbor sadnog materijala breskve
Dobar, vitalan, bezvirusni i zdrav sadni materijal ne znači ništa drugo nego u svakom pogledu dobar i profitabilan nasad. Drugim riječima, ne bi trebalo štedjeti novac kada se dođe do sadnica dobre kvalitete.
Dobro razvijene sadnice breskve su srednje visine, promjera 2 do 2,5 cm s dobro razvijenim prijevremenim grančicama. Sadnice s većim promjerom su također dobre ako su adekvatno održavane i nemaju oštećenja od niskih temperatura nastalih u polju ili skladištu. Velika je vjerojatnost da će sadnice manjeg promjera debla imati veći postotak odumiranja nakon sadnje zbog nedostatka vitalnosti i snage da prežive stres nakon presađivanja, a posebno ako se sadnja obavlja u suho tlo u sušnim uvjetima u godini sadnje.
Izbor sorata breskve
Pri izboru sorata breskve i nektarine treba uzeti u obzir sljedeće karakteristike: urod, organoleptička svojstva, veličinu ploda, otpornost na udarce pri berbi i pakiranju, vrijeme cvatnje i dozrijevanja, osjetljivost na biljne bolesti i štetnike.
| Tablica 1. Vrijeme dozrijevanja pojedinih sorata breskve | |
| Sorte bresaka | Vrijeme dozrijevanja u danima (± od sorte Redhaven) |
| Žutog mesa ploda | |
| SPRINGTIME | – 33 |
| SPRINGCREST | – 23 |
| SPRING LADY | – 17 |
| ROYAL GLORY | – 5 |
| FLAVORCREST | – 3 |
| REDHAVEN | 0 (dozrijeva od 5. do 10. lipnja) |
| REDTOP | + 6 |
| MARIA MARTA | +8 |
| GLOHAVEN | +10 |
| ELEGANT LADY | +18 |
| SUNCREST | +19 |
| FAYETTE | +32 |
| O’HENRY | +46 |
| Bijelog mesa ploda | |
| MARIA BIANKA | +8 |
Vrijeme i tehnika sadnje breskve
Breskvu je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije, u jesen ili u rano proljeće. Breskva je samooplodna voćna vrsta pa nema potrebe saditi drugu sortu zbog oprašivanja (osim kod nekih sorata kao I. H. Hale, koja je stranooplodna). Razmak sadnje u vrtnom voćnjaku, ovisno o podlozi, može biti 3 do 5 m.
Nakon što je tlo potanjurano, slijedi obilježavanje mjesta za sadnju. Uz marker koji označava mjesto sadnje iskopa se jama ili napravi brazda. Nakon toga, a prije same sadnje, potrebno je odstraniti sve oštećene dijelove korijena, a sitno korijenje se ne prikraćuje. Sadnica se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0,7 m) tako da cijepljeno mjesto bude 10-ak cm iznad površine tla. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje koji je potrebno dobro ugaziti te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7-20-30 u sloju iznad korijenja. Sva dodana gnojiva prekriju se zemljom te se voćka zalije s najmanje 30 litara vode.
Održavanje nasada breskve
Preporučuje se održavati sustav tratine u međurednom prostoru. U voćnjacima u kojima nema mogućnosti navodnjavanja i nalaze se u obalnom području te mladim voćnjacima prije dolaska u puni rod tj. do 3. godine sustav tratine se ne preporučuje. Tijekom proljeća i ljeta tlo se održava bez korova. Breskva je iznimno osjetljiva na konkurentna svojstva korova, naročito ako nedostaje vode. Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje).
Gnojidba breskve
Gnojidba breskve temelji se na rezultatima kemijske analize tla. Osim kemijske analize tla za gnojidbu svake voćne vrste pa tako i breskve važno je voditi evidenciju o količini gnojiva koja se unose u tlo, a to zahtjeva i zakonska regulativa.
Godišnje treba osigurati oko 160 kg N/ha, 100 kg P2O5/ha i 200 kg K2O/ha. Za srednje kasne i kasne sorte količine N i K potrebno je povećati za 30%. Dušik se dodaje u više navrata i to: poslije cvatnje (40% od ukupne količine), poslije prorjeđivanja (40%) i krajem ljeta (20%). Fosfor i kalij potrebno je primijeniti nakon otpadanja lišća na početku zime.
Rezidba breskve
Redovita rodnost te dobra obojenost i krupnoća plodova breskve osigurava se pravovremenom i pravilnom rezidbom. Rezidbom mladih voćaka oblikujemo uzgojni oblik, a rezidbom voćaka u rodu održavamo odgovarajuću ravnotežu između rasta i rodnosti
Pri rezidbi važno je izbjegavati zasjenjivanje rodnih grančica da se ne bi usporio rast mladica i zametanje cvjetnih pupova.
Rezidbom je potrebno regulirati generativni i vegetativni rast, ali i osigurati krošnji što više svjetla i prozračnosti, ograničavati bujnije grane u korist onih manje bujnih odnosno obnavljati rodno drvo s rodnim pupovima. Sadnicu je prije sadnje potrebno prikratiti, no ako do razgranjenja nije došlo na željenoj visini vrh sadnice treba dodatno prikratiti što će rezultirati buđenjem pupova neposredno ispod reza od kojih se tada mogu formirati primarne grane, a najčešće još iste godine i one sekundarne. Grane prenisko na deblu je potrebno odstraniti. Oblikovanje krošnje nastavlja se u drugoj i trećoj godini sukladno uzgojnom obliku.
Jedna od odlika breskve su jednogodišnje rodne grane. Breskva se prema načinu i potrebi rezidbe znatno razlikuje od drugih voćnih vrsta. Neorezana breskva daje novu vegetaciju na vrhovima jednogodišnjeg drveta, mladice rastu svake godine sve više k vrhu krošnje i slabo rađa samo na vrhovima grana. Istodobno, donji dijelovi krune ogoljavaju i rod „bježi“ u visinu. S obzirom na kratki životni vijek breskve, adekvatna rezidba je vrlo važna.
Za suvremenu proizvodnju bresaka najprihvatljiviji je prostorni oblik vretenastog grma. Vretenasti grm u nasadima bresaka na slabije bujnim podlogama kompromisni je uzgojni oblik između prostornih i plošnih uzgojnih oblika. Maksimalno se koriste svojstva palmete, ali bez troškova armature te prednosti guste sadnje, odnosno velikog broja voćaka po ha.
Navodnjavanje breskve
Pri navodnjavanju nasada bresakapreporučuje se metoda navodnjavanjakapanjem.
Pri slanosti, koja se utvrđuje na temelju električne provodljivosti, u obzir treba uzeti sljedeće: sadržaj klora, natrija i nitrata koje tlo sadrži zbog moguće fitotoksičnosti. Za većinu tala navodnjavanje sustavom kapanja je najracionalnije. Navodnjavanje se provodi u kritičnim razdobljima npr. tijekom rasta ploda, kod promjene boje ploda i dozrijevanja te nakon berbe, za rane sorte (kolovoz, rujan), za završetak diferencijacije pupova.
Berba breskve
Berba bresaka je jedan od najkritičnijih dijelova proizvodnog procesa. Berbom ne završava proizvodni proces breskve.
Berba je određena specifičnostima svake pojedine sorte, krajnjom uporabom na lokalnom tržištu ili za izvoz, za svježu konzumaciju ili za industrijsku preradu. Stoga će se za odabir pravog roka berbe uzeti u obzir sljedeći parametri:
- čvrstoća od 4 do 5 kg (mjerena pomoću penetrometra promjera 8 mm)
- sadržaj šećera u °Brix-ima
- veličina ploda
Berba bresaka obavlja se ručno.
