Pri podizanju suvremenih nasada, Izbor podloga za jabuku se svodi na smanjenju bujnosti što se postiže dobrim odabirom podloga. Dobar odabir voćne podloge prvi je preduvjet za uspješnu voćarsku proizvodnju.
O vrsti podloge ovisi porast i razvoj jabuke, njezina bujnost, dugovječnost, rodnost stabla i kvaliteta plodova. Postoje i podloge otporne na nepovoljne ekološke uvjete te one otporne na bolesti i štetnike. Pravilnim odabirom podloge mogu se najbolje iskoristiti i edafski uvjeti za uzgoj jabuke.
Od generativnih podloga za jabuku ističu se sjemenjaci divlje, šumske jabuke (lat. Malus sylvestris). Jabuka uzgojena na sjemenjaku u rodnost ulazi negdje u 5. godini, a cijelo stablo može živjeti i do 100 godina što je nemoguće postići u intenzivnim voćnjacima sa slabo bujnim podlogama. Jabuka cijepljena na sjemenjak divlje jabuke vrlo je bujna i dugovječna te se preporučuje za uzgoj jedino na tlima vrlo loše kvalitete i za uzgoj soliternih stabala.
Kod vegetativnih podloga postoji velik broj klonova i tipova pojedinih vrsta. Uzgojene su vegetativno. Prema bujnosti podijeljene su na vrlo bujne, bujne, srednje bujne i slabo bujne podloge.
Vrlo bujne vegetativne podloge za jabuku su M 16 i M 25. Obje se koriste za podizanje polu-intenzivnih ili ekstenzivnih nasada i kod nas nemaju važnost.
Bujne vegetativne podloge za jabuku su A 2, M 1, M 11 i MM 109. Od nabrojenih, kod nas je važna jedino podloga A 2 (Alnarp 2). Uzgojena je u Švedskoj 1920. godine, a u komercijalnoj proizvodnji je od 1944. godine. Jedna je od najkvalitetnijih bujnih podloga koje ne trebaju armaturu. Odlično se ukorjenjuje i uspijeva na teškom, laganom i pjeskovitom tlu. Usprkos bujnosti rano ulazi u rodnost. Pogodna je za sadnju na vjetrovitim područjima gdje su zime oštre te na većim nadmorskim visinama. Uzgaja se 450 do 850 stabala/ha.
Srednje bujne vegetativne podloge su M 2, M 4, M 7, MM 104, MM 106 i MM 111. Najbitnija od svih navedenih jest MM 106. Podloga MM 106 (Malling – Merton 106) uzgojena je u Engleskoj križanjem i suradnjom dvaju instituta: East Malling, Maidstone (Kent) i John Innes Horticultural Institution (Merton). U komercijalnoj proizvodnji je od 1952. godine. Ova podloga se dobro ukorjenjuje i nije joj potrebna armatura. Naraste do 4 m u visinu. Koristi se za gustu sadnju. Pogodna je za lošija tla, a za plodnija tla se preporučuju sorte slabe ili srednje bujnosti kada se može uzgajati 800 do 1.300 stabala/ha. Otporna je na krvavu uš (Eriosoma lanigerum), ali je osjetljiva na pepelnicu jabuke (Podosphaera leucotricha) i na nedostatak magnezija u tlu.
U slabo bujne vegetativne podloge spadaju M 26, M 9, M 9 EMLA, M 9 T 337 (NAKB) i M 27. Od njih definitivno najznačajnija jest podloga M 9 (Malling 9). To je vegetativna podloga koja se najčešće koristi za jabuku, posebno u intenzivnim ili plantažnim nasadima u gustom sklopu. U proizvodnji je od 1917. godine. Bujnija je od podloge M 27, a slabije bujna od M 26. Naraste do 3 m visine. Zbog plitkog, lomljivog i nerazvijenog korijena potrebna joj je armatura. Traži plodna i propusna tla. Jabuka na M 9 rano prorodi, obilno rađa te daje krupne i dobro obojene plodove. U sušnim godinama zahtijeva navodnjavanje. Pogodna je za cijepljenje srednje bujnih ili bujnih sorata jabuke (Gloster, Jonagold, Elstar, Mutsu i dr.). Osjetljiva je na mraz i bakterijsku palež (Erwinia amylovora). Podložna je stvaranju korijenovih izdanaka. Životni vijek nasada jabuke na ovoj podlozi je 20 do 25 godina. U suvremenim gustim nasadima uzgojenim na M 9 uzgaja se 2.500 do 5.000 sadnica/ha, a može i više (supervitko vreteno).
Spomenimo i podlogu M 26 (Malling 26) koja također spada u slabo bujne vegetativne podloge. Ova podloga uzgojena je u Engleskoj 1929. godine križanjem podloga M 16 x M 9. U komercijalnoj proizvodnji je od 1959. Po bujnosti nalazi se između podloga M 9 i M 7 (više prema M 7). Naraste do 3 m visine. Ukorjenjivanje joj je bolje od podloge M 9 pa se neke sorte mogu uzgajati i bez armature, osim na vjetrovitim položajima gdje se armatura preporučuje. Bolje podnosi teža tla od M 9. Rano ulazi u rod i daje plodove dobre krupnoće i boje. Otporna je na mraz, ali je osjetljiva na bakterijsku palež (Erwinia amylovora). Prikladna je za cijepljenje slabo bujnih sorata jabuke pa se u posljednje vrijeme sve češće koristi. U suvremenim gustim nasadima uzgaja se 1.000 do 1.800 stabala/ha (pogotovo ako se cijepi 30 do 40 cm od tla).
