Korovi u usjevu kukuruza mogu u znatnoj mjeri utjecati na smanjenje prinosa. Svojim prisustvom oni konkuriraju kukuruzu u borbi za svjetlo, hranu i vodu. Istovremeno pogoduju razvoju bolesti i štetnika.
Zbog toga se intenzivna proizvodnja kukuruza ne može zamisliti bez pravovremenog i efikasnog suzbijanja korova. Kukuruz ima u početku vegetacije vrlo spori rast, a to pogoduje razvoju korova. Radi toga je posebno važno zaštiti usjev kukuruza od korova u početnim fazama razvoja. Preventivna borba protiv korova počinje već predsjetvenom obradom. Osim obradom tla može se preventivno djelovati na razvoj korova, primjerice adekvatnim plodoredom te čišćenjem poljoprivrednih strojeva kojima je moguće prenositi sjeme ili vegetativne dijelove korovnih biljaka. Ako se preventivnim mjerama nije izbjeglo zakorovljivanje usjeva, tada se mora prići suzbijanju korova. U borbi protiv korova koriste se mehaničke i kemijske metode. Mehaničke metode borbe koristi se prije i poslije sjetve. Korovne biljke najlakše je mehaničkim putem uništiti dok su u fazi klice. Predsjetveno se koriste: tanjurače, sjetvospremači, drljače, kultivatori, a nakon sjetve rotacijske kopačice, međuredni kultivatori i ostalo. Međutim danas u borbi protiv korova veliku ulogu ima kemijsko suzbijanje korova, a popularizira se i ekološko suzbijanje.
U praksi se susreće s velikim brojem korovnih vrsta koje se međusobno razlikuju po građi vegetativnih organa i fiziologiji, pa o tome ovisi i njihovo suzbijanje. Zato je borba protiv korova kemijskim sredstvima vrlo kompleksna. Svaki preparat djeluje samo na jednu vrstu ili grupu korova, dok na ostale korove ne djeluje (selektivnost). Zbog toga se u praksi najčešće koristi kombinacija nekoliko kemijskih preparata koji zajednički imaju širok spektar djelovanja (prije sjetve se inkorporiraju u sjetveni sloj tla, sa sjetvom ili poslije sjetve, ali prije nicanja, te dopunsko tretiranje poslije nicanja sve do razvoja 7 – 9 listova).
Prije izbora herbicida potrebno je utvrditi koje korovne vrste dominiraju i prema njima izvršiti izbor herbicida. Kod primjene herbicida treba posvetiti najveću pozornost načinu primjene i dozaciji. Zato je potrebno proučiti preporuke proizvođača herbicida i u potpunosti ih se pridržavati.
Jednogodišnji
- Sjemenski korovi suzbijaju se zemljišnim herbicidima, čija primjena i efikasnost ovisi o količini oborina pri čemu se stvara herbicidni film u površinskom sloju tla i tako se sprječava nicanje korovskih vrsta. Ako izostane određena količina oborina učinak je smanjen ili izostane, pa je potrebno ponoviti prskanje herbicidima, ali u post-tretmanu.
Višegodišnji
- Rizomski korovi – suzbijaju se herbicidima za folijarnu primjenu tj. primjena preko lista post – tretman. Njihova primjena treba biti najmanje 2 sata prije kiše tako da korovska biljka usvoji dovoljne količine herbicida, a kao pomoćno sredstvo dodaju se različiti okvašivači koji sprečavaju klizanje herbicidnog sredstva s površine lista.
Program zaštite kukuruza – hebicidi
Prije sjetve | Glifosat | 1,5 – 4 l/ha | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni i travni korovi |
Nakon sjetve, prije nicanja | Pendimetalin | 4 – 6 l/ha | Jednogodišnji travni i neki širokolisni korovi |
Nakon nicanja Usjev 3 – 6 listova | Fluroksipir | 0,8 l/ha | Jednogodišnji i višegodišnji širokolisni korovi |
Nakon nicanja Usjev 3 – 6 listova | Nikosulfuron | 1 – 1,25 l/ha | Jednogodišnji širokolisne, jednogodišnji i višegodišnji trave |
Nakon nicanja Usjev 3 – 6 listova | Rimsulfuron | 20 – 60 g/ha | Suzbija jednogodišnje uskolisne i širokolisne korove i višegodišnje trave |