Zaštita šećerne repe od štetnika

U početnim stadijima klijanja i nicanja šećerna repa je osjetljiva na napad štetnika. Od štetnika najvažniji su zemljišni štetnici (žičnjaci, grčice hrušta, sovice pozemljuše, rovci) koji grizu klicu i korjenčiće, te buhači i pipe koji čine štetu na tek izniklim biljkama. Osnovna mjera borbe protiv zemljišnih štetnika je primjena zemljišnih insekticida inkorporacijom u tlo prije sjetve.

Znamo li da je na parceli za sjetvu šećerne repe prisutna veća populacija žičnjaka (lat. Elateridae) obavezno je izvršiti njihovo suzbijanje preventivno, jer nakon sjetve nema mogućnosti za njihovo suzbijanje.

Repina pipa (lat. Bothynoderes punctiventis Germ)

Ona je i danas ostala jedna od najopasnijih štetnika šećerne repe. Prezimljava na prošlogodišnjim repištima kao odrasli kukac, a na površini se pojavljuje kad temperatura tla bude 8 – 10⁰C. Hodanjem prelazi na nova repišta a u jednom danu može prijeći i nekoliko stotina metara. Kad temperatura zraka prijeđe 19,5⁰C repina pipa počinje letjeti a masovni let se odvija pri temperaturi većoj od 23⁰C. Pipa je izuzetno proždrljiva pa pri visokim temperaturama (preko 30⁰C) jedna pipa može pojesti čak 143 mm² lista. Zadnjih se godina međutim bilježi stalna prisutnost repine pipe zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Za prag odluke o prskanju insekticidom se smatra 1 pipa na 5 m² kod nicajuće repe i to kod sjetve sjemena ne tretiranog sistemičnim insekticidom. I kod ovog štetnika rano nicanje smanjuje opasnost od nastanka šteta. Osim repine, šećernu repu napada i kukuruzna i lucerkina pipa.

Repin buhač (lat. Chaetnocema tibialis Illiger)

Pravi štetu izgrizanjem lišća na kojem ostavljaju male rupice promjera 1 mm koje se rastom lista šire. Najveće štete na šećernoj repi nastaju napadom buhača na tek izniklu repu kada štetnik izgriza ne samo kotiledone nego i samu stabljiku pa se čini da biljka nije ni iznikla. Pri jakom napadu od pet buhača na jednu repu u stadiju kotiledona, usjev biva uništen gotovo za jedan dan. Kada biljka razvije četiri ili više pravih listova štete se naglo smanjuju. Do prije nekoliko godina repin buhač je pravio izuzetno velike štete na šećernoj repi pa je ponekad dolazilo i do propadanja i ponovljene sjetve stotina hektara usjeva. Sjetvom sjemena tretiranog sistemičnim insekticidom, posljednjih godina nisu zabilježene štete od repinog buhača, a osim kemijske zaštite i sve agrotehničke mjere koje doprinose ranoj sjetvi i brzom nicanju smanjuju opasnost od ovog štetnika.

Insekticidi