Za normalno klijanje paprike potrebna je temperatura zraka od oko 15°C dok je optimalna ona između 20 – 30°C pri kojoj za 8 dana izniknu sve klijave sjemenke.
Za normalno klijanje paprike potrebna je temperatura zraka od oko 15°C dok je optimalna ona između 20 – 30°C pri kojoj za 8 dana izniknu sve klijave sjemenke. Pri temperaturi od 30°C ostvaruje se i brži rast mladih biljaka ali su one kvalitetnije ( niže biljke s većim postotkom suhe tvari ) ako se razvijaju u uvjetima temperature od 20 – 25°C. Na temperaturama manjim od 20 a višim 30°C rast mladih biljčica se usporava dok pri temperaturi od 10°C rast potpuno prestaje.
Za cvatnju i zametanje plodova optimalne dnevne temperature su od 26 – 32°C a noćne 16°C. Dnevne temperature veće od 30°C uvjetuju osipanje pupova i cvjetova ali moguće je i osipanje zametnutih plodova, a isto to može biti uvjetovano i niskim noćnim temperaturama (8 – 10°C). Ekstremne temperature uzrokuju izduživanje tučka i slabu klijavost sjemena pa uz osipanje cvjetova zbog nedovoljne oplodnje ponekad može doći i do zametanja partenokarpnih plodova ali njihova veličina dosegne samo polovicu veličine normalnih plodova.
Od samih temperatura za prelazak u generativnu (reproduktivnu) fazu veći utjecaj ima intenzitet osvjetljenja. Paprika je biljka kratkog dana i uz skraćivanje dana ljeti na 8 – 10 sati početak cvatnje se ubrzava za 7 – 10 dana. Postoje i kultivari paprike koji ne reagiraju na kratki dan ili pak reagiraju kao biljke dugog dana. To su neutralni odnosno intermedijarni kultivari.Q
Paprika za svoj rast i razvoj treba mnogo vode. Optimalna vlaga tla je 60% poljskog vodnog kapaciteta a pošto se glavnina korijena nalazi u sloju dubine 30 cm najbitnije je da taj sloj udovoljava potrebama za vodom. Povoljna relativna vlaga zraka je oko 80%.
Paprika zahtjeva toplo, strukturno i lakše tlo, dobrog kapaciteta za vodu i zrak. Tlo treba biti dobre propusnosti za vodu jer paprika ne podnosi stagniranje vode. Reakcija tla trebala bi biti neutralna do blago kisela / pH 5,5 – 7 / jer je paprika više osjetljivija na lužnatu nego na kiselu reakciju. Na istoj površini paprika se ne smije uzgajati 4 – 5 godina. Ovo je kultura koja voli gnojidbu stajskim gnojem a uz to u ovom članu date su preporučene količine mineralnih gnojiva koje se dodaju u osnovnoj gnojidbi te kao prihrana. Opisuje se način pripreme tla za sadnju te funkcija te prednosti korištenja PE crne folije kao malča.
Paprika zahtjeva toplo, strukturno i lakše tlo, dobrog kapaciteta za vodu i zrak. Tlo treba biti dobre propusnosti za vodu jer paprika ne podnosi stagniranje vode.
Reakcija tla trebala bi biti neutralna do blago kisela / pH 5,5 – 7 / jer je paprika više osjetljivija na lužnatu nego na kiselu reakciju. Reakcija tla mjeri se pH – metrom, koji nam ukazuje točan pH tla.
Pošto je paprika podrijetlom tropska biljka za uspješan rast i razvoj pogoduje joj toplija klima koja se u Hrvatskoj može usporediti s mediteranskom pa tako Dalmacija i Istra imaju najpovoljnije uvijete za uzgoj. Mogući je i uzgoj i u kontinentalnoj Hrvatskoj ali se bolji rezultati postižu ako se on provodi u zaštićenim prostorima.
Paprika se na istoj površini ne smije uzgajati 4 – 5 godina a pretkultura joj ne smiju biti vrst e iz iste porodice te krastavac jer ih napada isti virus. Poželjni predusjevi su lepirnjače te žitarice a od povrća korjenasto povrće i kupusnjače. Tlo iza paprike ostaj dosta zbijeno zbog navodnjavanja te čestih prohoda mehanizacije i ljudi.
