Sustavi uzgoja jagode
Jagode se mogu uzgajati na više načina pa se razlikuju dva osnovna načina uzgoja: uzgoj na otvorenom polju i uzgoj u zaštićenom prostoru.
Kod uzgoja na otvorenom jagoda se može uzgajati kao čista kultura, međukultura, kao jednogodišnja ili višegodišnja proizvodnja (do 3 godine) s navodnjavanjem. Uzgoj na otvorenom još uvijek predstavlja kod nas prevladavajući i privredno najznačajniji način uzgoja jagode.
Danas se u suvremenom uzgoju najviše primjenjuje sadnja u redove/trake. U odnosu na klasični način uzgoja, u većini zemalja s razvijenom proizvodnjom, ovo je standardni sustav uzgoja. Obično su u pitanju dvoredne gredice koje mogu biti povišene ili ravne. Gredice su postavljene na međuredni razmak od 80 do 100 cm, dok su redovi na gredici razmaknuti 30 do 40 cm. Biljke u redu su udaljene 20 do 25 cm. Povišenim gredicama se daje prednost jer se izbjegava opasnost od zadržavanja oborinskih voda. Obavezna je i upotreba crne PE folije.
Uzgoj u zaštićenim prostorima pak ima jednu svrhu, a to je što ranije dozrijevanje jagoda koje omogućuje raniju ponudu plodova na tržištu. Montažom plastičnih tunela i plastenika raznih dimenzija postiže se povećanje temperature zraka s manjim dnevnim kolebanjima što dovodi do ranijeg dozrijevanja jagoda. Nedostatak ovog načina uzgoja jesu povećani troškovi proizvodnje.
Gnojidba jagode
Jagoda je kultura koja se po načinu proizvodnje i gnojidbe posve razlikuje od ostalih voćnih vrsta. Ali je zajedničko kao i svim ostalim voćnim kulturama da treba voditi evidenciju upotrebe gnojiva točnije.
Prije sadnje jagode tlo treba prihraniti sa:
- 100 kg/ha dušika
- 100 kg/ha fosfora
- 200 kg/ha kalija
U prvoj godini:
Pred sadnju treba prihraniti sa 650 kg/ha NPK 5-20-30 (65 g/m2).
Daljnju gnojidbu preporučljivo je obavljati kristalnim gnojivima kroz sustav za navodnjavanje sa:
300 kg/ha NPK 20-10-10 ili 60 kg/ha NPK 10-30-20.
U drugoj godini:
Rano u proljeće prihraniti s 200 kg/ha NPK 15-15-15.
Nakon cvatnje prihraniti sa 190 kg/ha NPK 5-20-30.
U jesen prihraniti s 250 kg/ha NPK 5-20-30.
Gnojidba u trećoj i sljedećim godinama je jednaka kao u drugoj.
Berba jagode
Priprema za berbu započinje još tijekom zime kako bi se na vrijeme osigurao sav potreban materijal, radna snaga, oprema i prodaja.
Jagoda se još uvijek bere ručno u standardnu drvenu ambalažu (letvarice) u koje se stavljaju plastične posudice veličine 250 ili 500 g. Jagoda za svježu potrošnju obavezno se mora brati s peteljkom. Najbolju kvalitetu daju plodovi koji su potpuno zreli i dobro obojeni, no takvima manjka čvrstoća pa loše podnose transport. Ako se jagoda isporučuje na udaljenija tržišta zahtijeva se da je oko 2/3 do 3/4 površine ploda obojeno tj. da jagode imaju samo bijeli vrh. Plodovi za industrijsku preradu ili zamrzavanje moraju biti potpuno dozreli i beru se bez peteljke. Berba se izvodi u nekoliko navrata, obično svaki drugi ili treći dan. No visoke temperature pospješuju dozrijevanje plodova jagode, a dozrijevanje može biti tako naglo da se odjednom pojavi potreba za velikim brojem berača kako bi se uspio „uhvatiti“ najpovoljniji stadij zrelosti. U takvim slučajevima ostavljaju se sitniji plodovi da dozru pa kad dozru onda se beru potpuno zreli za industrijsku preradu, dok se krupniji plodovi beru u najpovoljnijoj fazi zrenja. Na kraju, učinak berača ovisi o vještini radnika-berača i njegovu zalaganju.
